Page 111 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 111

Draåen Grmek iz Odjela za povijest medicine. Gr-mek je postao prvi direktor Instituta a Markoviü predstojnik (voditelj . Institut je u poþetku imao samo pet istraåivaþa. Povijest znanosti bila je vrlo mlada znanstvena disciplina i u svijetu a pogoto-vo kod nas pa je to predstavljalo znatne teškoüe za njezino proIesionalno utemeljenje u posebnom institutu. Zato je ne samo u poþetku nego i kasnije uvijek bilo teškoüa u nalaåenju kadrova.

Usprkos tome zauzimanjem dr. Mirka Draåe-na Grmeka i akademika äeljka Markoviüa Institut je dobivao sve veüu ulogu u znanosti ne samo u Hrvatskoj nego i u tadašnjoj -ugoslaviji – pogotovo stoga što je još 1956. u sklopu -AZU nastojanjem M. D. Grmeka i ä. Markoviüa osnovan Nacionalni komitet za historiju nauka S)R- što je po tadaš-njim propisima bilo moguüe. Godine 1963. Institut je pokrenuo i objavio prvi svezak povremene publi-kacije RasSrave i graÿa ]a Sovijest Qauka u kojoj su se objavljivali radovi znanstvenika u Institutu ali i drugih autora izvan njega. U Institutu su tada postojala samo istraåivanja povijesti medicine Iar-macije matematike ¿zike i astronomije.

Godine 1963. M. D. Grmek napustio je Institut i otišao u Pariz ali je i dalje odråavao stalnu surad-nju s Institutom. Na poloåaju direktora Grmeka je naslijedio dr. Hrvoje Tartalja. U iduüem razdoblju Institut je organizirao više znanstvenih skupova i to 1968. u Dubrovniku meÿunarodni skup o Ma-rinu Getaldiüu u povodu þetiristote obljetnice ro-ÿenja 1971. u Trogiru meÿunarodni skup o 700. obljetnici prvog spomena ljekarne u Trogiru 1972. u Zadru znanstveni skup o )ederiku Grisogonu u povodu 500. obljetnice njegova roÿenja te 1974. u Rabu znanstveni skup o Marku Antunu Dominisu u povodu 350. obljetnice njegove smrti. Svi znan-stvenici u Institutu bez obzira na osnovnu struku sudjelovali su na tim skupovima tako da je za-jedniþki rad u Institutu u najveüoj mjeri dolazio do izraåaja. ReIerati s tih skupova objavljivani su u posebnim zbornicima. Velik pothvat napravljen je u povodu obljetnice Marina Getaldiüa kad je 1968. objavljen reprint cjelokupnih Getaldiüevih djela OSera omQia MariQi GKetaldi te 1972. prvi svezak hrvatskog prijevoda Getaldiüevih prvih šest

radova pod naslovom SabraQa djela MariQa Ge-taldiüa svezak I. Revizija prijevoda i komentari rad su äarka Dadiüa.

Godine 1974. umro je dugogodišnji predstoj-nik Instituta (od tada Zavoda äeljko Markoviü a novi predstojnik nije imenovan. Ipak je tada uspje-lo Zavod ojaþati i strukama kojih dotad u njemu nije bilo. U to su pak doba neki istraåivaþi poþeli pokazivati tendencije izolacije svojih matiþnih struka ne shvaüajuüi potrebu za proåimanjem svih struka koje su bile zastupljene u Zavodu a na þemu se dotad inzistiralo. Zbog nesreÿene situacije u Za-vodu bilo je moguüe da Opüina Dubrovnik rasIor-mira Muzej Ruÿera %oškoviüa na Lokrumu koji je dotad bio u sklopu Zavoda i u prostor u kojem se nalazio smjesti ugostiteljski objekt. Izlošci su bili razneseni a pojedine vrednije dr. äarko Dadiü pronašao je i donio u Zavod u Zagrebu.

.onaþno je 1978. postavljen za predstojnika akademik %ranko .esiü koji se nije nikad bavio poviješüu znanosti. On je 1980. potakao diobu Za-voda na dva odsjeka: Odsjek za povijest prirodnih i matematiþkih znanosti i Odsjek za povijest me-dicine koja su od tada i prostorno razdvojena. U iduüim mandatima bili su im drugi voditelji ali nijedan nije nikad istraåivao probleme povijesti znanosti. Zbog svega toga Zavod je potpuno izmi-jenio naþin rada i nije više mogao djelovati u onom smislu za koji su se zauzimali utemeljitelji Instituta (Zavoda akademik Markoviü i proI. Grmek. Institut za ¿lozo¿ju znanosti i mir utemeljen je 1965. U njemu je njegov predstojnik akademik Ivan Supek razvijao istraåivanja ¿lozo¿je znanosti su-kladno svojim nazorima povezujuüi je sa zauzima-njem za humanizam. U skladu s tim naporima on je u Institutu (Zavodu utemeljio Hrvatsku pagvašku grupu zbog koje je Zavod i imao u naslovu dodatak

]a mir Iako je kasnije taj dodatak otpao Supek nije nikad odustao od svoje temeljne koncepcije. On je u Zavodu pokrenuo objavljivanje þasopisa EQFyFlo-Saedia moderQa koji je izlazio od 1966. godine. Njegov program bio je humanistiþka orijentacija znanosti i umjetnosti te politiþki pluralizam. Godine 1992. akademik Ivan Supek kao pred-sjednik HAZU potaknuo je spajanje spomenuta dva

hazu.indd 111 11.04.2011. 0