Page 102 - 150HAZU-izmjena_16.6.pdf

— 102

je njegov rad iz povijesti znanosti o %oškoviüevim istraåivanjima u ¿zici. %io je rektor zagrebaþkog sveuþilišta 1893./94. þlan ýeškog uþenog druš-tva SoFiptp fraQoaise de SKysiTue (Pariz SoFietp iQterQatioQale des pleFtriFieQs dopisni þlan ýeš-ke akademije znanosti i þlan .raljevskog ýeškog uþenog društva. Za svoj rad dobio je veliku kolajnu na milenijskoj izloåbi u %udimpešti 1896. dok je za åivotno djelo 1911. dobio kolajnu reda -osipa I. – komturski kriå.

Stanko Hondl (1873. – 1971. bio je redoviti proIesor ¿zike )ilozoIskog Iakulteta Sveuþilišta u Zagrebu i dugogodišnji predstojnik )izikalnog ka-bineta (1911. – 1946. današnjeg )iziþkog zavoda Prirodoslovno-matematiþkog Iakulteta rektor Sve-uþilišta u Zagrebu. Napisao je brojne znanstvene radove iz više podruþja ¿zike. Najpoznatiji su mu radovi iz povijesti ¿zike posebno o djelima Ru-ÿera %oškoviüa i Mark Antuna de Dominisa. %io je predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog društva (1934. – 1936. i potpredsjednik Akademije (1933. – 1942. . Njegovim nastojanjem i zalaganjem iz-graÿena je za potrebe )izikalnog zavoda zgrada na Maruliüevu trgu 19 u Zagrebu. Tako oIormljeni )i-zikalni zavod postao je vaåan þimbenik u razvitku ¿zike u Hrvatskoj.

Ivan Supek (1915. – 2007. bio je redoviti proIesor Prirodoslovno-matematiþkog Iakulteta Sveuþilišta u Zagrebu i jedan je od osnivaþa tog Iakulteta. On je i pokretaþ moderne hrvatske teorij-ske ¿zike te utjecajan þimbenik i u razvoju ekspe-rimentalne ¿zike kemije i biologije u Hrvatskoj. Njegov seminar za teorijsku ¿ziku (osnovan 1947. bio je rasadnik mladih znanstvenika i suvremenih ideja u ¿zici. Utemeljio je Institut Ruÿer Boãkoviü 1950. Imao je vaånu ulogu u osnivanju poslijedi-plomskih studija u Hrvatskoj. Prvi se kod nas bavio teorijom vodljivosti u metalima i poluvodiþima te kvantnom teorijom polja. Poslije 1960. aktivan je uglavnom u ¿lozo¿ji znanosti i u knjiåevnosti te je u tim podruþjima objavio brojne þlanke i knjige. Utemeljio je današnji Zavod za ¿lozo¿ju i povijest znanosti (1961. te postao prvi proIesor ¿lozo¿- je znanosti na zagrebaþkom Sveuþilištu. Godine 1966. osnovao je današnji Zavod za ¿lozo¿ju i

povijest znanosti HAZU. Redovni je sudionik meÿunarodnih sastanaka pokreta PugZasK te je i osnivaþ hrvatskog pagvaškog pokreta. %io je rektor Sveuþilišta u Zagrebu (1968. – 1972. te predsjed-nik HAZU (1991. – 1997. . Njegov knjiåevni rad najveüim dijelom o društvenim pitanjima vrlo je opseåan: napisao je i objavio 23 drame i 15 ro-mana. Njegovim je zalaganjem osnovan meÿu-narodni Interuniverzitetski centar u Dubrovniku koji je uvelike pridonio razvoju ¿lozo¿je znanosti i drugih humanistiþkih disciplina u nas. Dobio je prvu Republiþku nagradu „Ruÿer %oškoviü“ 1960. i Republiþku nagradu za åivotno djelo 1970. godine te mnoga druga priznanja.

Mladen Paiü (1905. – 1997. bio je redoviti proIesor ¿zike Prirodoslovno-matematiþkog Iakul-teta Sveuþilišta u Zagrebu i eksperimentalni ¿ziþar u podruþju bio¿zike te kemijske nuklearne i atom-ske ¿zike. Svoj je istraåivaþki rad zapoþeo u Parizu u Institutu „AlIred )ournier“ (¿ziþka istraåivanja bioloških tvari i u laboratoriju tvrtke ComSagQie Alais )roges et Camargue (rendgenske strukturne analize . Otkrio je nove spojeve åivinih tiosulIata i jodosulIata utvrdio je razlike u ¿ziþkim svojstvi-ma seruma zdravih i bolesnih ljudi ispitivao dje-lovanje ultrazvuka na mikroorganizme primjenom ultracentriIuge utvrdio je mase makromolekula u ljudskom serumu koje su odgovorne za hemolizu odnosno djelovanje protiv otrova otkrio je novu Iazu þistog aluminija. Godine 1946. vraüa se u Zagreb gdje je imenovan predstojnikom )iziþkog zavoda. %itno unapreÿuje nastavu eksperimentalne ¿zike. Sudjeluje u utemeljenju Instituta Ruÿer Boã-koviü gdje osniva više ¿ziþkih laboratorija i vodi gradnju neutronskog generatora. Utemeljio je Insti-tut za ¿ziku u Zagrebu i bio njegov upravitelj oko deset godina. U tom institutu postigao je zapaåene rezultate o optiþkim svojstvima visokotemperatur-nih supravodiþa i termoluminiscentnih tvari. Dobio je Nagradu Nikola 7esla 1961. 1971. nagradu za åivotno djelo i 1974. Nagradu AVNO--a. Gaja Alaga (1924. – 1988. bio je redoviti proIesor Prirodoslovno-matematiþkog Iakulteta Sveuþilišta u Zagrebu i prvi je teorijski nuklearni ¿ziþar u Hrvatskoj. Tijekom boravka u Institutu za

hazu.indd 102 11.04.2011. 0