Rimski grobni spomenici jugozapadne Panonije u svome materijalnom, društvenom i religijskom kontekstu (RGSP, IP-2014-09-4632)

Završeni HRZZ

Sažetak i cilj projekta

Budući da grobna antropologija sadržava materijalnu i duhovnu komponentu, sa sastavnicama koje se  međusobno isprepliću, djelujući na više razina: etničko-kulturnoj, socijalnoj, gospodarskoj, umjetničkoj i ritualno-religijskoj, grobni spomenici mogu značajno doprinijeti poznavanju struktura i funkcioniranja provincijalno-rimskih društava. S obzirom na višestruki interpretativni potencijal građe, prostor istraživanja usredotočen je na tri jugozapadno-panonska rimska grada na prostoru sjeverne Hrvatske: municipija Andautonije  (Andautonia / Ščitarjevo), kolonije Siscije (Siscia/Sisak) i municipija Akva Balisa (Aquae Balissae/Daruvar). Interdisciplinarno (arheološki, epigrafski i geološki) i cjelovito evidentiraju se, sistematiziraju i analiziraju objavljeni i neobjavljeni kameni grobni spomenici naznačenog prostora u razdoblju od 1. do 5. stoljeća pos. Kr. Aspekti proučavanja su povijesni, umjetnički i materijalni, a temelje se na uvidu u odabir vrste spomenika (tituli, stele, sarkofazi, urne, oltari, grobne građevine) i odgovarajućeg pogrebnog rituala (spaljivanje ili tjelesno pokapanje), analizama oblika i struktura spomenika, ikonografije i natpisa, te karakteriziranju kamena, odnosno određivanju vrste upotrijebljene stijene i kamenolomskog podrijetla. Sistematizacijom navedenih podataka očekuju se različiti uvidi u društveni i kulturni profil provincijalno-rimskog društva koje se istražuje: socijalnu stratifikaciju (statusnu i položajnu, te civilnu i vojničku),  etničko podrijetlo, religijsku pripadnost i odnos klasične religije i kršćanstva, umjetničke trendove i gospodarske aspekte (nastanak domaćih radionica i trgovina izrađevinama od mramora i druge vrste kamena na prostoru Norika i Panonije). Konačan cilj opisanog interdisciplinarnog istraživanja jest produbljivanje uvida u funkcioniranje provincijalnog društva odabranog prostora na podlozi integracije autohtonih i rimskih elemenata i razumijevanje njegove preobrazbe  u rasponu od rane do kasne antike. Projekt je zamišljen kao interdisciplinarno pilot istraživanje, primjenjivo na druge gradove i regije Rimskog carstva, a rezultirat će objedinjenom monografskom objavom.

Voditeljica projekta:


Branka Migotti, dr. sc., arheologinja, znanstvena savjetnica  (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Odsjek za arheologiju, Zagreb) branka.migotti@gmail.com

Suradnici:


Ljubica Perinić, dr. sc., arheologinja, znanstvena suradnica (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Odsjek za arheologiju, Zagreb)


Ivan Radman-Livaja, dr. sc., arheolog, viši kustos, znanstveni suradnik (Arheološki muzej u Zagrebu)


Mirko Belak, dr. sc., geolog, viši znanstveni suradnik (Hrvatski geološki institut, Zagreb)


Marjeta Šašel Kos, dr. sc., arheologinja i klasična filologinja, znanstvena savjetnica  (Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti, Ljubljana)

Doktorandica:


Hana Ivezić

Savjetnik:


Bojan Djurić, dr. sc., arheolog, izvanredni profesor  (Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani)

Projekt je u cijelosti  financiran od Hrvatske zaklade za znanost, a traje od 4. svibnja 2015. do 3. svibnja 2018.

Predstavljanje projekta Rimski grobni spomenici jugozapadne Panonije u svome materijalnom, društvenom i religijskom kontekstu (RGSP, IP-2014-09-4632)

  1. 15. prosinca 2015.; aula Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, 10-minutno predstavljanje
  2. 12. travnja 2016.; Knjižnica HAZU, polusatno predstavljanje
  3. 25. travnja 2016., Katedra za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu; predstavljanje u trajanju od 2 školska sata.

PREZENTACIJA _ Migotti predstavljanje projekta

 

  1.  Aktivnosti (4. svibnja 2015. do 3. svibnja 2018.)

U prvoj godini projekta načinjen je kostur kataloške baze podataka na temelju literature i uvida u spomenike, koji će se dorađivati u nastavku istraživanja. Uzeti su uzorci kamena s ukupno 102 spomenika, koji će u idućem razdoblju biti podvrgnuti petrografskim analizama. U svrhu izrade kataloga i geološkog uzorkovanja dio istraživačkog tima (Ljubica Perinić, Mirko Belak i Branka Migotti) u nekoliko je navrata ostvario uvid u spomeničku građu koja se čuva u nizu muzejskih ustanova i zbirki u Hrvatskoj (Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatski povijesni muzej, Gradski muzej Sisak, Gradski muzej Varaždin, Gradski muzej Bjelovar, Gradski muzej Karlovac,  Gradski muzej Jastrebarsko, Zbirka dvorca Janković u Daruvaru, Muzej grada Pakraca, Muzej Turopolja u Velikoj Gorici, Gradski muzej Križevci, Gradski muzej Nova Gradiška, Arheološki park „Andautonija“ u Ščitarjevu, Magyar Nemzeti Múzeum u Budimpešti, Zemaljski muzej u Sarajevu ), te na otvorenom u različitim mjestima (Zagreb, Sisak,  Petrinja, Lobor, Novigrad Podravski, Paka, Ivanec, Hraščina, te niz naselja i položaja na Kordunu).

U drugoj godini rada katalog spomenika gotovo je dovršen i organiziran prema gradovima (Andautonia, Siscia, Aquae Balissae), a unutar njih prema vrsti spomenika. Od početnih 175 spomenika nakon prve godine rada, njihov broj sada je povećan na 189, a načinjene su i mnoge nadopune i ispravci prethodno napravljenih kataloških jedinica (B. Migotti). Prethodno ustanovljena prednost Siscije u broju spomenika u odnosu na druga dva grada još se povećala (Siscija: 141, Andautonija 22, Akve Balise 26). U kronološkom smislu uočena je izrazita prevlast spomenika iz 2. i 3. stoljeća u odnosu na one ranije ili kasnoantičke. Dovršena je primarna epigrafska i paleografska analiza natpisa na spomenicima svih triju gradova (M. Šašel Kos). Načinjene su i petrografske, kemijske i izotopne analize 25 mramornih uzoraka(W. Prochaska, Sveučilište u Leobenu) i 70 uzoraka od vapnenaca i pješčenjaka (M. Belak, HGI). Na temelju petrografske analize spomenika i geoloških karata ustanovljene su i obiđene potencijalne lokacije rimskih kamenoloma na Ivanščici, Medvednici, Zrinskoj i Petrovoj gori, te u Slavonskom gorju (B. Migotti, M. Belak, Lj. Perinić).

U trećoj godini rada načinjene su i posljednje geološke analize, te dopunjeni i provjereni arheološki, epigrafski i onomastički  podatci  za kataloške jedinice, čime je dovršen rad na izradi baze podataka, odnosno kataloga spomenika prema gradovima (Andautonia, Siscia, Aquae Balissae), a unutar njih prema vrsti spomenika. Time je postignut uvid u brojčani odnos spomenika  prema gradovima i međusobno prema vrstama. Andautonija je dala 30 čitavih spomenika, Akve Balise 27, a Siscija 143, dok je ukupan odnos prema vrstama sljedeći: 48 stela, 39 sarkofaga, 54 urne, 5 titula, 5 oltara, 2 nadgrobna medaljona, 13 ulomaka građevina i 30 ulomaka koje nije bilo moguće pouzdano klasificirati, što daje ukupan broj od 200 spomenika, većina kojih je manje ili više fragmentarna. Na temelju tako stvorene baze načinjene su sintetske rasprave kojima su obuhvaćeni prethodno postavljeni ciljevi projekta, koji se sažeto mogu definirati kao uvid u materijalni, društveni i religijski kontekst upotrebe kamenih grobnih spomenika na područjima triju rimskih gradova jugozapadnog dijela rimske provincije Panonije u razdoblju između 1. i 5. stoljeća nove ere. Neposredno po zaključivanju projekta objavljena je monografija s naslovom Roman Funerary Monuments of South-Western Pannonia in their Material, Social and Religious Context (izdavač Archaeopress, Oxford), koju potpisuje troje autora (B. Migotti, M. Šašel Kos i I. Radman-Livaja), dok su preostali suradnici na projektu (M. Belak, Lj. Perinić i B. Djurić) ujedno i suradnici na knjizi (vidi rubriku Publikacije).

            ​2. Sudjelovanje na skupovima

 

PUBLIKACIJE

Poveznice na bibliografije autora

B. Migotti –  https://independent.academia.edu/BrankaMigotti

I. Radman-Livaja – https://amz.academia.edu/IvanRadman

M. Šašel Kos http://zrc-sazu.academia.edu/MarjetaKos/Papers

Knjige

B. Migotti, Saxa loquuntur. Roman Epitaphs from North-Western Croatia / Rimski epitafi iz sjeverozapadne Hrvatske, Oxford: Archaeopress, 2017.

B. Migotti, M. Šašel Kos, I. Radman-Livaja, Roman Funerary Monuments of South-Western Pannonia in their material, Social, and Religious Context, Oxford: Archaeopress Roman Archaeology 45, 2018.

Prilozi u knjizi

B. Migotti, Introduction, u: B. Migotti, M. Šašel Kos, I. Radman-Livaja 2018, 1–4.

B. Migotti, Discussion of the evidence, u: B. Migotti, M. Šašel Kos, I. Radman-Livaja 2018, 133–201.

B. Migotti, Geology and quarries, u:  B. Migotti, M. Šašel Kos, I. Radman-Livaja 2018, 202–211.

B. Migotti, M. Šašel Kos, Catalogues, u:B. Migotti, M. Šašel Kos, I. Radman-Livaja 20186–132.

M. Šašel Kos, Population of south-western Pannonia: Siscia, Andautonia, and Aquae Balissae, u: B. Migotti, M. Šašel Kos, I. Radman-Livaja 2018, 212-228.

M. Šašel Kos, Paleographic and epigraphic characteristics, u: B. Migotti, M. Šašel Kos, I. Radman-Livaja 2018, 247-252.

I. Radman-Livaja, The social impact of Roman soldiers in Siscia, Andautonia and Aquae Balissae, u: B. Migotti, M. Šašel Kos, I. Radman-Livaja, 229-246.

Prilozi u časopisima i zbornicima skupova

B. Migotti, Nadgrobni spomenik obitelji Aurelija Januarija iz Dobrinaca kod Rume (Caput Bassianense), Zbornik radova sa znanstvenog kolokvija Salonitanska muza Duje Rendića-Miočevića, Tusculum 10/2, 2017, 129-141.

B. Migotti, The Population of Aquae Balissae (Pannonia Superior),  Studia Antiqua et Archaeologica 23/1, 2017, 83-124.

I. Radman-Livaja, Pregled ilirske onomastike na sisačkim teserama, u: Zbornik radova sa znanstvenog kolokvija Salonitanska muza Duje Rendića-Miočevića, Tusculum 10/2, 2017, 143-173.

M. Šašel Kos The Sisciani in the Roman Empire, Studia Europaea Gnesnensia 16, 173–204.

B. Migotti, Aspects of Characterisation of Stone Monuments from Southern Pannonia, u: D. Matetić Poljak , K.  Marasović (ur.), Proceedings of the Eleventh International conference of ASMOSIA,  Split  18-22 May 2015, ASMOSIA XI, Split 2018, 537–543.

B. Migotti, Grobni spomenici iz sjeverozapadne Hrvatske u svjetlu odnosa rimske antike prema smrti, u: Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi: poetički, povijesni i filozofski aspekti. Zbornik radova s Desničinih susreta 2017 (ur. I. Cvijović Javorina, D. Roksandić), Zagreb 2018, 365–379.

B. Migotti, Grobni spomenici Siscije u kontekstu novijih geoarheoloških istraživanja, Godišnjak Gradskog muzeja Sisak 12, 2018, 20-40.

M. Šašel Kos, The Residents of Siscia: A population Study, Epigraphica LXXX/1-2, 2018, 265-321.