Između bogova i ljudi – Kultovi i stanovništvo rimske Dalmacije prema zavjetnim natpisima

Ugovoreni HRZZ

HRZZ IP-2020-02-7214

Trajanje projekta od 1. veljače 2021. do 31. siječnja 2025.

Voditeljica projekta: dr. sc. Ljubica Perinić

Odsjek za arheologiju Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu pozivaju vas da prisustvujete okruglom stolu Monumenta votiva Dalmatiae koji se održava u sklopu projekta Između bogova i ljudi – Kultovi i stanovništvo rimske Dalmacije prema zavjetnim natpisima (AGM, HRZZ IP-2020-02-7214). Na okruglom stolu će govoriti članovi istraživačke skupine projekta i gost predavač iz Mađarskog nacionalnog muzeja.

GOST PREDAVAČ:
Ádám Szabo, Religious formulas and the religious act behind them – Pannonian examples of the dedication and of the votum (Magyar Nemzeti Múzeum)

ČLANOVI ISTRAŽIVAČKE SKUPINE AGM PROJEKTA:
Alka Domić-Kunić, Odjeci Batonovog ustanka u Rimu (Croatian Academy of Sciences and Arts, Department of Historical and Social Sciences in Zagreb, Division of Archaeology)

Amra Šačić Beća, The origin of the province of Dalmatia and the issue of northern border (University of Sarajevo, the Faculty of Philosophy Department of History, Antiquity, Bosnia and Herzegovina)

Saimir Shpuza. The Southern border of the province of Dalmatia. An essay on geographical history and archaeology (Institute of Archeology, Tirana, Albania)

Ljubica Perinić, The concept(ion) of religion and cults in Dalmatia (Croatian Academy of Sciences and Arts, Department of Historical and Social Sciences in Zagreb, Division of Archaeology)

Kornelija Giunio, Women and cults (Archaeological Museum, Zadar)

Inga Vilogorac Brčić, Followers of “Oriental” cults in the Roman province of Dalmatia (University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, Department of History)

Tomislav Kiš, Shaping the Sacred: Sculptural Depictions of the Divine in the Roman Province of Dalmatia (PhD candidate)

Dino Demicheli, Recent finds of votive inscriptions in ager Salonitanus (University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences, Department of Archaeology)

Ivan Radman-Livaja, Military worshippers and patterns: are there any? (Archaeological Museum in Zagreb)

Danijel Džino, Theoretical approaches to study of Roman cults in Dalmatia (Macquarie University, Sydney, Australia)

Nino Švonja, Tri neobjavljena spomenika iz Arheološkog muzeja u Splitu: dokumentacijska problematika (Archaeological Museum, Split)

 

Između bogova i ljudi 

Kultovi i stanovništvo rimske Dalmacije prema zavjetnim natpisima

AGM

Rimska religija u provinciji Dalmaciji nikada nije proučavana sveobuhvatno. Rasprave o različitim kultovima uglavnom su bile usmjerene ili na ograničena geografska područja, ili na pojedinačne aspekte ovog složenog fenomena. U većini slučajeva oni su obuhvaćali ikonografska pitanja, manje onomastičke značajke štovatelja, a vrlo rijetko i širu društvenu pozadinu, dok su se epigrafske analize provodile povremeno, ali, također, nikad sveobuhvatno. Unatoč razmjerno velikom broju relevantnih publikacija, tako prikupljeno znanje još uvijek nije sistematizirano. Kao rezultat toga, istraživači se suočavaju s poteškoćama u korištenju raspršenih podataka, koji nisu uvijek lako dostupni.

Foto / Igor Krajcar

Najvažniji doprinos istraživanja AGM projekta bit će u holističkom pristupu proučavanju svih zavjetnih natpisa, uz figuralne prikaze bez natpisa kao pomoćni, ali nužni alat, a s fokusom na prirodi bogova i na štovateljima. Takav pristup rezultirat će cjelovitijom i potpunijom slikom razvoja i rasprostranjenosti kultova u provinciji Dalmaciji. Osnovni cilj AGM istraživanja je temeljito preispitivanje/revizija zavjetnih natpisa i figuralnih prikaza božanstava, te njihova sistematizacija, što će rezultirati opsežnim uvidom u društvene aspekte vjerskih uvjerenja, tradicija i praksi, te njihov kombinirani utjecaj na evoluciju kulturnih identiteta. Kroz kritičku sintezu postojećih podataka s onima dobivenima kroz ovaj projekt, unaprijedit će se naše znanje o različitim disciplinama (religija, prosopografija, povijest).

Istraživanje predviđeno AGM projektom u svoj konceptualni okvir i metodologiju obuhvaća dva znanstvena polja – staru povijest i antičku arheologiju. Antičkoj religiji na području rimske provincije Dalmacije pristupit će se kao društvenoj i promjenjivoj kategoriji nastaloj s ciljem ispunjavanja duhovnih potreba, ali i s ciljem eventualnog izražavanja društvenog pripadanja ili statusa. Dakle, nastojat će se ustanoviti je li pripadnost određenom kultu, između ostalog, služila i za reguliranje društvenih odnosa, kao što su odnosi moći ili spolova. Konačno, religija je također i dio političke i ideološke domene. Konkretno, projektno istraživanje nudi sagledavanje uloge religije u oblikovanju identiteta i njezinim funkcijama u interkulturnom kontaktu, integraciji, socijalnoj uključenosti i/ili isključenosti unutar društva. Religija je u tom smislu nezaobilazno sučelje u kulturnom kontaktu između starosjedilačkog stanovništva, pridošlih (ne)rimskih građana, ali i različitih kultura antičkog doba. Na taj način će se omogućiti uključivanje u teme od šireg značaja, kao što su interkulturna interakcija, odnosi i društvene uloge spolova, osobni i grupni identitet, te pitanja socijalne uključenosti i/ili isključenosti u prošlosti. Planirani rezultati će stoga imati potencijal postati referentno djelo za buduća proučavanja ove teme ne samo u Dalmaciji, već uopće.


Dino Demicheli

(Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za arheologiju)

na projektu će sudjelovati u reviziji natpisne građe i publiciranju neobjavljenih natpisa votivnog karaktera. Voditelj je projekta “Novi životi antičkih natpisa: epigrafski spoliji u srednjoj Dalmaciji”  (kod projekta: IP- 2019-04- 3537).


Alka Domić-Kunić

(Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Odsjek za arheologiju)

dat će prikaz povijesti provincije Dalmacije kroz antičke literarne izvore, a njeno poznavanje latinskog jezika, odnosno klasične filologije, doprinijet će čitanju zavjetnih natpisa.


Danijel Džino

(Macquarie University, Sydney, Australija)

integracija novih metodoloških pristupa u istraživanju religije rimskoga doba; odnosi između postojećih autohtonih vjerovanja i utjecaja rimskih imperijalnih obrazaca na oblikovanje kultova u rimsko carsko doba.


Kornelija Giunio

(Arheološki muzej, Zadar)

osim religijom, bavit će se i istraživanjem položaja žene u rimskom razdoblju i temama iz svakodnevnog života toga razdoblja.


Ivan Radman-Livaja

(Arheološki muzej u Zagrebu)

uz onomastiku, posvetit će pažnju i nekim drugim aspektima društvenih običaja, posebice pitanjima kultova i religijske prakse među vojnicima.


Amra Šačić Beća

(Odsjeku za povijest, Stari vijek na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina)

votivnim epigrafskim spomenicima bavit će se najviše u kontekstu prospografske analize. Osim toga kultove promatra kao važan izvor za izučavanje administrativnog uređenja unutrašnjosti rimske provincije Dalmacije.


Saimir Shpuza

(Institut za arheologiju, Tirana, Albanija)

osim prikupljanja zavjetnih natpisa, razmatrat će problem romanizacije i društvenog uređenja južne Dalmacije.


Nino Švonja

(kustos epigrafičke zbirke u Arheološkom muzeju u Splitu)

u najvećem obimu će sudjelovati pregledom, evidentiranjem te revizijom/analizom objavljenih i neobjavljenih zavjetnih spomenika iz Arheološkog muzeja u Splitu.


Inga Vilogorac Brčić

(Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest)

u ovom će projektu obraditi problematiku ‘orijentalnih’ kultova, i njihove nositelje, odnosno, štovatelje.


Ljubica Perinić

(Odsjek za arheologiju, Zavod za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti),

voditeljica projekta, obrađivat će spomenike vezane uz rimske i autohtone kultove.