Suradnici na projektu
Voditelj projekta: prof. dr. sc. Željko Dugac
Diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci 1994. godine. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekao magisterij znanosti iz područja biologije-biološke antropologije, obranivši magistarski rad o narodnoj medicini, 1999. godine. Doktorsku disertaciju iz područja biomedicinskih znanosti i zdravstva, s temom iz povijesti javnog zdravstva, obranio je 2003. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1998. je asistent na Odsjeku za povijest medicinskih znanosti pri Zavodu za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2015. godine znanstveni savjetnik u trajnom zvanju u Odsjeku za filozofiju znanosti pri Zavodu za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Za naslovnog izvanrednog profesora izabran je 2010. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
Od 2004. bio je voditelj projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa pod nazivom “Hrvatska medicinska baština – odrednice razvoja i dostignuća od 13. do 20. stoljeća”, a od 2007. godine vodio je projekt “Javno zdravstvo i medicina u Hrvatskoj: identitet i međunarodna suradnja u XX stoljeću”. Od 2010. godine bio je suradnik na projektu Hrvatskog instituta za povijest „Oblikovanje hrvatskog kulturnog i socijalnog identiteta 1900.-1990.“ čiji je glavni istraživač bila dr. sc. Suzana Leček. Bio je i suradnik na projektu “Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji”, (voditelj prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina), kao i na međunarodnom mrežnom projektu vezanom uz povijest javnog zdravstva međuratnog razdoblja pod nazivom “Interwar Health Network” kojeg je vodila dr. sc. Iris Borowy sa Sveučilišta u Rostocku. Suradnik je radne grupe “History of Race and Eugenics” (HRE) pri Oxford Brookes sveučilištu te konzultant međunarodnog interdisciplinarnog projekta “The History of Eugenics in East-Central Europe, 1900-1945” pri Centre for Health, Medicine and Society, također pri Oxford Brookes sveučilištu.
Boravio na stručnim usavršavanjima i istraživanjima u stranim institucijama: 2000. dobio je Rockefeller Archive Center Grant za istraživanje u Rockefellerovom arhivskom centru u New Yorku; 2001. stipendiju Švicarske nacionalne zaklade za znanost, za istraživanje u Arhivu Lige naroda u Ženevi; 2001. University College of London – Wellcome Institute for the History of Medicine, London; 2003. Institut für Geschichte der Medizin te Universitäts Archiv, Beč; 2004. Rockefeller Archive Center Grant, za istraživanje u Rockefellerovom arhivskom centru u New Yorku; 2005, Cental European University, Budimpešta; 2008. University College of London – Wellcome Institute for the History of Medicine, London.
Bavi se različitim područjima povijesti zdravstva i medicine, javnog zdravstva te socijalne i društvene povijesti u prvoj polovini 20. stoljeća, a posebno temama poviješću zdravstvenog prosvjećivanja i edukacije, poviješću javnog zdravstvenog sustava, međunarodnim utjecajima na javno zdravstvo, napose Rockefellerove fondacije i Zdravstvene organizacije Lige naroda u međuratnom razdoblju, poviješću medicinske svakodnevice, socijalnim problemima u društvu vezanim uz zdravlje i bolesti te oblikovanjem medicinskih struka. Istražuje život i djelo Andrije Štampara i ostalih važnih osoba za javno zdravstvo i socijalnu povijest Hrvatske. Predavao na brojnim domaćim i stranim skupovima i objavio brojne znanstvene radove, uključujući tri monografije o javnom zdravstvo u međuratnom razdoblju: Protiv bolesti i neznanja: Rockefellerova fondacija u međuratnoj Jugoslaviji (2005), Kako biti čist i zdrav: Zdravstveno prosvjećivanje u međuratnoj Hrvatskoj (2010) i O sestrama, siromašnima i bolesnima: Slike socijalne i zdravstvene povijesti međuratnog Zagreba (2015).
CROSBI poveznica: http://beta.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/229710
Osobna stranica
Suradnici na projektu
Prof. dr. sc. Zrinka Blažević
Diplomirala je povijest i latinski jezik s rimskom književnošću na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1996. godine, gdje je i magistrirala 2001. godine te doktorirala s temom “Ilirski ideologem tijekom 17. stoljeća: upotrebe, funkcije i značenja” 2005. godine. Redovita je profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje europsku i svjetsku povijest ranoga novog vijeka i suvremene teorije historijske znanosti na preddiplomskoj razini te historijsku antropologiju i historijsku imagologiju na diplomskoj razini studija. Objavila je i četiri knjige (Pavao Ritter Vitezović, Croatia rediviva/Oživljena Hrvatska, Zagreb, 1998.; Vitezovićeva Hrvatska između stvarnosti i utopije, Zagreb, 2003.; Ilirizam prije ilirizma, Zagreb, 2008.; Prevođenje povijesti, Zagreb, 2014), a autorica je i više znanstvenih i stručnih radova objavljenih u hrvatskim i inozemnim znanstvenim časopisima i zbornicima. Temeljno područje njezina znanstvenog interesa je teorija historije, intelektualna i kulturna historija ranoga novog vijeka, poglavito istraživanje historiografskih diskursa i nacionalnoideologijskih koncepata, historijska imagologija, historijska antropologija i rodna historija. Bavi se i prevođenjem latinske poezije i historiografske proze na hrvatski jezik te je do sada objavila nekoliko knjiga prijevoda.
CROSBI poveznica: http://beta.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/225746
Academia.edu: https://ffzg.academia.edu/ZrinkaBlazevic
dr. sc. Marijana Borić
Diplomirala na Fakultetu prirodoslovnih i matematičkih studija i odgojnih područja Sveučilišta u Splitu 1991., gdje je stekla diplomu profesorice matematike i fizike. Od 1991. godine zaposlena je na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti pri Zavodu za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gdje je 2013. godine postala je znanstvena suradnica. Godine 1998. stekla je magisterij iz primijenjene matematike na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2012. doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je pod mentorstvom akademika Žarka Dadića napisala i obranila disertaciju naslovljenu Epistemološki aspekti Getaldićeva rada na matematičkoj analizi i sintezi.
Istražuje rad znamenitih hrvatskih znanstvenika, koji su dali doprinos ovoj sredini, ali i ukupnom razvoju zapadnoeuropske znanosti, poput rad Fausta Vrančića i nastanak djela Machinae novae u kontekstu razvoja prirodnih i matematičkih znanosti u doba renesanse. Autorica je niza znanstvenih radova iz povijesti egzaktnih znanosti. Posebno se bavi renesansnom znanošću te razvojem matematičkih metoda i koncepata koji su omogućile nastanka novovjekovne znanosti. Surađivala je na projektu Povijest prirodnih i matematičkih znanosti u Hrvata (1992.-2004.). Sudjelovala je na mnogim znanstvenih skupova te je ih je nekoliko i organizirala. Surađivala je u pripremi izložbe Znanost u Hrvata – prirodoslovlje i njegova primjena, te je izradila stotinjak priloga iz područja povijesti matematike, fizike i astronomije (raznih uvodnika i kataloških jedinica za stari i srednji vijek) za katalog izložbe. Surađivala je i s Leksikografskim zavodom “Miroslav Krleža” u izradi stručnih članaka iz područja matematike i fizike; s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu (kao autorica tekstova izložbe Machinae novae – 400 godina poslije); s Tehničkim muzejom u Zagrebu; s Knjižnicama grada Zagreba (tribine u sklopu ciklusa Eppur si muove i Kulturna i prirodna baština Hrvatske); te je vanjski suradnik Memorijalnog centra Faust Vrančić, a povodom 400. obljetnice djela Machinae novae sudjelovala je u organizaciji međunarodnog znanstvenog skupa Faust Vrančić i njegovo doba. Predaje na Međunarodnoj školi hrvatskog jezika i kulture Faust Vrančić. Drži predavanja u sklopu stručno-metodičkih večeri na PMF-u, na Danima Matice hrvatske, na Danima otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na znanstvenim tribinama, te sudjeluje u različitim emisijama HRT-a s prilozima iz povijesti znanosti. Članica je redakcijskog odbora časopisa Čovjek i svemir, Hrvatskog matematičkog društva, Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, Hrvatskog filozofskog društva i Elektrotehničkog društva Zagreb.
CROSBI poveznica: http://beta.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/189954
Osobna stranica
dr. sc. Vedran Duančić
Diplomirao je jednopredmetni studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2009. Godine 2011. završio je diplomski studij iz srednjoeuropske povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti. Iste je godine upisao doktorski studij povijesti na Europskom sveučilišnom institutu u Firenci, gdje je 2016. godine stekao titulu doktora povijesti i civilizacije obranivši disertaciju Creating National Space(s): Anthropogeography and Nation-Building in Interwar Yugoslavia, 1918-1941. Tijekom akdemske godine 2013./2014. bio je na studijskom boravku na Humboldtovom sveučilištu u Berlinu, 2017. godine bio je korisnik istraživačke stipendije Herderova instituta za istraživanje povijesti Srednjoistočne Europe u Marburgu, a 2020. godine stipendist zaklade François André Michaux pri Američkom filozofskom društvu u Philadelphiji. Istražuje intelektualnu povijest i povijest znanosti u Srednjoistočnoj Europi u 20. stoljeću, posebice u Jugoslaviji i Hrvatskoj, s naglaskom na komparativne i transnacionalne pristupe. Sudjelovao je i organizirao više međunarodnih znanstvenih skupova.
Objavio je radove: (1) „Geographical Narration of Interwar Yugoslavia (1918 – 1941): Serbian, Croatian, and Slovenian Perspective, 1918 to the mid-1920s“, East Central Europe 43, no. 1 (2016): 188–214; (2) „Znanstvena mreža u nastajanju? Kanali komunikacije kao integrativni faktor geografije u međuratnoj Jugoslaviji“, Historijski zbornik 69, no. 2 (2016): 455–470; (3) „Nationalist Geographies in Interwar Yugoslavia: Manoeuvering Between National and Transnational Spaces“, European Review of History 25, no. 3–4 (2018): 588–611; (4) „Learning About Politics Through Science: Popular Science in Early Socialist Yugoslavia, 1945–1950“, Historyka: Studia Metodologiczne 49 (2019): 55–76; (5) „Lysenko in Yugoslavia, 1945–1950s: How to De-Stalinize Stalinist Science“, Journal of the History of Biology 53, no. 1 (2020): 159–194; (6) „Prostorne perspektive i izazov ispreplitanja u povijesti znanosti“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 52, no. 1 (2020): 145–162; a rad (7) „Recent Trends in the History of Science in Croatia“ prihvaćen je za objavljivanje u časopisu Centaurus.
Pored toga, 2020. godine je objavio monografiju Geography and Nationalist Visions of Interwar Yugoslavia u izdanju Pagrave Macmillan.
CROSBI poveznica: http://beta.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/353291
Academia.edu: eui.academia.edu/VedranDuancic
dr. sc. Branka Grbavac
Diplomirala je povijest na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine, a 2006. magistrirala na poslijediplomskom studiju srednjovjekovne hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2010. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekla je doktorat iz pomoćnih povijesnih znanosti, napisavši i obranivši disertaciju Notarijat na istočnojadranskoj obali od druge polovine 12. do kraja 14. stoljeća, pod mentorstvom prof. dr. sc. Mirjane Matijević Sokol.
Od 2002. zaposlena je kao znanstveni novak–asistent na Odsjeku za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; 2006. postaje viši asistent na Odsjeku za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; 2008. postaje vanjski suradnik na Odjelu za povijest i Odjelu za hrvatski latinitet Hrvatski studija Sveučilišta u Zagrebu; 2013. izabrana je za Znanstvenog suradnika na Odsjeku za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; a od 2016. je i vanjski suradnik na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Sudjelovala je na više znanstvenih projekata: od 2002. do 2006. kao znanstveni novak-asistent na projektu Izvori, studije i pomagala za hrvatsku povijest od 7. do 19. stoljeća, financiranom od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH, s temom „Kritička objava izvora“; od 2004. do 2006. kao istraživač na projektu Conex II, Geschäftsleben und Frauenrechte, financiranom od Austrijskog ministarstva znanosti, s temom „Poslovanje i ženska prava“; od 2007. do 2013. kao viši asistent na projektu Latinički izvori, studije i pomagala za društvenu i gospodarsku povijest, financiranom od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH, s temom „Kritičko izdanje izvora za srednjovjekovnu i novovjekovnu društvenu i ekonomsku povijest“. Od 2015. je znanstvena suradnica na projektu Izvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća, financiranom od Hrvatske zaklade za znanost, s temom „Kritičko izdanje izvora za srednjovjekovnu i novovjekovnu društvenu i ekonomsku povijest“.
Sudjelovala je i izlagala na više znanstvenih skupova: na Međunarodnom medievističkom kongresu u Leedsu, UK (“Heresy and Orthodoxy”), održanom 13.-16. srpnja 2009. (izlaganje: The professional formation of public notaries of Zadar and Dalmatia in the 13th and 14th centuries); na međunarodnom kongresu „Hof und Kanzlei Kaiser Sigismunds als politisches Zentrum und soziales System/The Court and Chancery of Emperor Sigismund as a Political Centre and as a Social System“ održanom u Brnu, Češka, 18.-21. studenog 2015. (izlaganje: Royal Knights of Zadar in the Time of King Sigismund of Luxembourg); te na međunarodnom skupu „Putovanje u srednjovjekovnoj i renesansnoj Hrvatskoj u europskom kontekstu“, održanom u Zagrebu 20. svibnja 2016. (izlaganje, u koautorstvu s Franjom Šanjekom: Hrvati u potrazi za znanjem: Znanstvena putovanja Hermana Dalmatina (oko 1105/10.—posl. 1154.). Dobila je i stipendiju za pohađanje XIX Congresso storico internazionale “I Magistri commacini. Mito e realtà del medioevo lombardo”, Università dell’Insubria i International Research Center for Local Histories and Cultural Diversities, Como i Varese, Italija, 22.-25. listopada 2008.
CROSBI poveznica: http://beta.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/267056
dr. sc. Bojan Marotti
Diplomirao filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1982., nakon čega je studirao i klasičnu filologiju i opću lingvistiku. Od godine 1984. zaposlen u tadašnjem Zavodu za filozofiju znanosti i mir Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas Odsjek za filozofiju znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti), gdje se bavi filozofijom jezika, teorijom značenja, općim i poredbenim jezikoslovljem te poviješću hrvatske filozofije (posebice Franjom pl. Markovićem i Krunom Krstićem).
Dugogodišnji rad na priređivanju rukopisnoga rječnika Pavla Rittera Vitezovića Lexicon Latino-Illyricum (više od deset godina) imao je za posljedicu izradu doktorskoga rada pod naslovom Značenje nadslovaka u rječniku Pavla Rittera Vitezovića »Lexicon Latino-Illyricum« (mentor akademik Radoslav Katičić), koji je obranjen 2012. Godine 2015. izabran je u zvanje znanstvenoga suradnika. U razdoblju od 1996. do 2006. sudjelovao je u nekoliko ciklusa na projektu Filozofski aspekti znanosti (glavni je istraživač bio akademik Ivan Supek), baveći se ponajviše odnosom znanosti i jezika, te različitim pitanjima filozofije jezika, posebice tzv. “filozofijom običnoga jezika” (ili “oxfordskom školom”). Nekoliko je godina predavao različite kolegije na Umjetničkoj akademiji u Osijeku (na Odsjeku za kazališnu umjetnost), a danas predaje na Međunarodnome sveučilištu Libertas.
Objavio je dvije knjige (Značenje nadslovaka u Vitezovićevu Lexiconu, I. – II., Zagreb, Artresor naklada, 2013.; te Uvod u Vitezovićev Lexicon Latino-Illyricum, Zagreb, Artresor naklada, 2014.), te više znanstvenih i stručnih radova. Prevodi s nekoliko jezika (engleskog, talijanskog, njemačkog, latinskog, grčkog). Uredio je i priredio znatan broj knjiga s različitih područja. Desetak je godina bio tajnikom Uredništva časopisa Encyclopaedia moderna. Član je Uredništva Glasnika HAZU. Godine 2016. dobio je nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za područje filoloških znanosti (za 2015.).
CROSBI poveznica: http://beta.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/95463
Savjetnici
Akademik Žarko Dadić
Voditelj Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Dr Marius Turda
Reader in 20th Century Central and Eastern European Biomedicine, School of History, Philosophy and Culture, Faculty of Humanities and Social Sciences, Oxford Brookes University
Osobna stranica: https://www.brookes.ac.uk/hpc/staff-and-students/academic-staff/?uid=p0032180&op=full
Dr Tatjana Bukiljaš
Associate Director – Teaching, Koi Tū: The Centre for Informed Futures, University of Auckland
Osobna stranica: https://informedfutures.org/staff/tatjana-buklijas/