Obavijesti

U Zadru je 15. veljače 2025. u 99. godini života umrla dr. sc. Vesna Jakić-Cestarić, upraviteljica Zavoda povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru od 1981. do 1984. Rodila se u Kuni na Pelješcu 1926. U Akademijinom Zavodu za povijesne znanosti u Zadru radila je od 1955. do umirovljenja 1984. Glavna su područja njezinih znanstvenih istraživanja zadarska odnosno sjevernodalmatinska dijalektologija, povijest jezika i ranosrednjovjekovna antroponimija.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao institucija ovlaštena za predlaganje kandidata za dodjeljivanje stipendije iz Fonda “Zlatko i Joyce Baloković Scholarship Fund” za poslijediplomski studij na Harvardskom sveučilištu objavljuje mogućnost prijavljivanja za stipendiju, prema odluci osnivača Stipendijalnog fonda Zlatko i Joyce Baloković, studentima iz Republike Hrvatske u akademskoj godini 2025./2026. na bilo kojoj školi ili odjelu Harvardskog sveučilišta. Natječaj je otvoren do 17. veljače 2025. godine.

Tajnica Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademkinja Dubravka Oraić Tolić dala je intervju za tjednik 24 sata Express od 7. veljače 2025. Razgovor je vodila Ana Gruden. 

Hrvatski kipar akademik Petar Barišić dao je intervju portalu ArtCaffe u kojem je govorio o svojim korijenima, o rodnoj Vrlici, o tome kako je otkrio kiparstvo i kojim tehnikama radi, kako je uređivao jednu od najznačajnijih hrvatskih crkava u Australiji te o mnogim drugim zanimljivostima.

Članica suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Iva Tolić, molekularna biologinja, znanstvena savjetnica u Zavodu za molekularnu biologiju Institut Ruđer Bošković, dala je 2. veljače 2025. intervju prilogu Večernjeg lista Diva u kojem je govorila o svojoj karijeri i privatnom životu.  

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održalo je 29. siječnja 2025. svoju jubilarnu 300. sjednicu na kojoj je prihvaćen Prijedlog mjera zaštite voda od štetnih utjecaja onečišćivala okoliša koji je poslan medijima i javnosti. Njome se uz ostalo predlaže unapređenje vodnog zakonodavstva Hrvatske dijelu koji se odnosi na određivanje standarda kakvoće voda i vodnoga okoliša, primjenu integralnoga pristupa upravljanju otpadnim vodama u slivu, rješavanje zbrinjavanja otpadnoga mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, monitoring stanja voda, prevenciju onečišćenja voda te izgradnju sustava javne odvodnje.

Proteklog tjedna predstavljene su dvije publikacije posvećene istaknutim osobama iz povijesti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U Knjižnici HAZU 4. veljače u organizaciji dviju Akademijinih muzejsko-galerijskih jedinica, Gliptoteke i Kabineta za arhitekturu i urbanizam s Arhivom za likovne umjetnosti u Zagrebu, predstavljen je zbornik radova posvećen prof. dr. sc. Antunu Baueru pod naslovom „Muzeolog i donator“. U Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci 5. veljače 2024. predstavljena je knjiga „Trošenje života – Gdje li je život što ga izgubih živeći?“ kojoj je autor pokojni povjesničar Miroslav Bertoša, član suradnik HAZU, nekadašnji  upravitelj i voditelj tog Akademijinog Zavoda.

Jedinice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Strossmayerova galerija starih majstora, Kabinet grafike, Gliptoteka i Pomorska zbirka Zavoda za povijesne znanosti u Zadru, sudjeluju u tradicionalnoj manifestaciji NOĆ MUZEJA u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva, dvadesetoj po redu, koja se 31. siječnja 2025. godine, od 18 – 23 sata održava na temu MUZEJI – VIDLJIVI I NEVIDLJIVI.

Akademkinja Mirna Šitum dobila je u srijedu 29. siječnja 2025. Nagradu “Ranko Marinković” za najbolju kratku priču Večernjeg lista u 2024. Nagradu je osvojila za priču Uskrs u kojoj se, prema riječima predsjednice žirija akademkinje Helene Sablić Tomić, prikazuje potisnuti, gotovo tjeskobni osjet Domovinskog rata, čiji su zvukovi još u glavama onih koji su ga preživjeli, a oni poginuli još su uvijek dijelom njihovih identiteta.

Akademik Bojan Jelaković za portal Jutarnjeg lista 29. siječnja 2025. govorio je o rezultatima Hrvatskog programa protiv soli za zdravlje (CRASH) koji se provodi od 2008., zahvaljujući kojem je u prehrambenim proizvodima u Hrvatskoj smanjen udio kuhinjske soli u prosjeku za 22 posto, što je rezultiralo s oko tri mmHg nižim sistoličkim tlakom na populacijskoj razini, sa sedam posto manje smrti od infarkta miokarda i deset posto manje smrti od moždanog udara.