Obavijesti

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt uručio je u srijedu 9. listopada 2024. diplomu dopisnog člana HAZU prof. dr. sc. Tomislavu Friščiću, izabranom 2022. Na svečanosti uručenja diplome bili su i tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU akademik Marko Tadić i predsjednik Odbora za kemiju HAZU akademik Ivo Piantanida.

Dana 10. listopada 2024., u sklopu književno-kulturnog festivala “Grad od riječi” koji je održan povodom 70. godišnjice djelovanja Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku primio je zahvalnicu za poseban doprinos i dugogodišnju potporu Ogranku.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt primio je u utorak 1. listopada 2024. bivšeg predsjednika Kosovske akademije znanosti i umjetnosti akademika Rexhepa Ismajlija. Tema razgovora bila je suradnja dviju akademija, posebno na području filologije. Razgovoru je prisustvovao i tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU akademik Ranko Matasović.

Nakon što je na velikom međunarodnom natječaju za novi putnički terminal zračne luke u Zagrebu arhitekt akademik Velimir Neidhardt (s akademikom Brankom Kinclom i Jurom Radićem) 2008. godine osvojio prvu nagradu pobijedivši svjetski etablirane autore i dobitnike Pritzkerove nagrade, poput Sir Normana Fostera, Zahe Hadid i Shigeru Bana, jedan njegov projekt ponovno je pozicioniran uz bok ključnih korifeja svjetske arhitektonske scene.

U petak 27. rujna 2024. u Zagrebu je u 90. godini života umro prof. dr. sc. Đuro Deželić, kemičar, medicinski informatičar i diplomat koji je 2016. Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti darovao iznimno vrijedan laboratorijski dnevnik svog oca Mladena Deželića o konzerviranju Bašćanske ploče.

Na Lastovu je 26. rujna 2024., na blagdan sv. Kuzme i Damjana i na Dan Općine Lastovo akademkinja Nella Lonza predstavila novo izdanje Lastovskog statuta iz 1310., za koje je revidirala prijevod i napisala novu uvodnu studiju. Istoga je dana primila zahvalnicu Općine “za izniman doprinos, entuzijazam i predanost” u radu na tom izdavačkom projektu.

Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku je 11. rujna 2024. predstavio svoja izdanja, u prisustvu brojne publike. Knjigu Židovi u Dubrovačkoj Republici 1546-1808. prof. dr. Vesne Miović predstavila je prof. dr. Ljiljana Marks, knjigu Prava Crvena Hrvatska i pravaši: hrvatski nacionalizam u Dubrovniku početkom 20. stoljeća dr. Barbare Đurasović predstavio je dr. Lovro Kunčević, a knjigu Ana, Pavo, Grlica: rekluze i pustinjaci u pobožnom krajobrazu srednjovjekovnog Dubrovnika autorice akademkinje Nelle Lonza predstavila je dr. Rina Kralj-Brassard. Predstavljanje je vodio dr. Relja Seferović. 

Tijekom znanstvenog boravka na Pekinškom sveučilištu, akademik Dario Vretenar, glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, posjetio je 10. rujna 2024. i Kinesku akademiju znanosti (Chinese Academy of Sciences – CAS). Domaćin je bio profesor Liu Wedong, direktor Ureda za međunarodnu suradnju CAS, a sastanku su prisustvovali i Bolung Ning, direktor Odjela za suradnju s Europom, dr. Qian Li, voditeljica ureda ANSO te profesor Jie Meng s Pekinškog sveučilišta. Tijekom susreta predstavljen je rad dviju akademija, a razgovaralo se o pripremi sporazuma o suradnji HAZU i Kineske akademije.

U utorak 17. rujna 2024. Zbirku Baltazara Bogišića u Cavtatu posjetilo je izaslanstvo poljskog grada Braniewa, na čelu s gradonačelnikom Tomaszom Sielickim i predsjednikom Gradskog vijeća Dariuszom Frackiewiczim. U izaslanstvu su bili i varmijski nadbiskup metropolit Jozef Gorzynki sa suradnicima. Primila ih je i kroz Zbirku provela voditeljica Ivana Lazarević Vukovac, a nakon toga u lođi Zbirke vanjski suradnik Vinicije Lupis održao je predavanje o odnosima Dubrovnika i Poljske. 

U petak 13. rujna 2024. u Oxfordu je u 87. godini života umro engleski muzikolog hrvatskog podrijetla Bojan Bujić, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Rodio se 6. listopada 1937.  u Sarajevu gdje je 1961. završio studij engleskog jezika i književnosti i 1963. diplomirao na Muzikološkom odjelu Muzičke akademije. Od 1969. živio je u Velikoj Britaniji te od 1978. do 2005. bio profesor muzikologije na glazbenom fakultetu i Magdalen Collegeu u Oxfordu. Glavna su područja njegova rada glazba u Italiji i Dalmaciji u XVI. i XVII. stoljeću, estetika glazbe te Arnold Schoenberg i njegov krug.