Obavijesti

Za vrijeme službenog boravka u Pakistanu hrvatski pjesnik i veleposlanik u Iranu akademik Drago Štambuk sudjelovao je 24. veljače 2024. na Lahore Literary Festivalu, jednom od najcjenjenijih u Aziji, s ranijim sudjelovanjima književnih nobelovaca i glasovitih autora kao što su Orhan Pamuk, Abdulrazak Gurnah, Joe Sacco, Ben Okri, Peter Frankopan, Vikram Seth, Viviana Mazza. Ove godine participirali su, među ostalima, afirmirani autori iz zemlje domaćina i svijeta: Monica Ali, Jose Luis Peixoto, Tariq Alexander Qaiser, Joseph Massad, Katie Hickman, Christoph Peters, H. M. Naqui.

Istaknuti hrvatski arhitekt akademik Andrija Mutnjaković dao je u veljači 2024. intervju za tjednik Express. Intervju je vodila Katarina Haler.

U petak 16. veljače 2024. u Zagrebu je u 75. godini života umrla prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar, povjesničarka kemije, upraviteljica Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1996. do 2016. Rodila se 10. siječnja 1950. u Brčkom, diplomirala je kemiju na PMF-u u Zagrebu 1974. te do 2020. radila u Akademijinom Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti.

U Padovi je u veljači 2024. kod nakladnika Centro Studi Antoniani objavljeno drugo suvremeno izdanje zbirke Sacrae cantiones,  mottetti a 1 – 5 voci (Venezia, 1620) Ivana Lukačića Šibenčanina. To remek-djelo hrvatske barokne glazbe tiskano je u ediciji ugledne serije Corpus musicum franciscanum (glavni urednik Ludovico-M. Bertazzo), a pripremili su ga član suradnik HAZU Ennio Stipčević te njegovi mlađi suradnici Tomislav Bužić i Vito Balić.

U Matici hrvatskoj 5. veljače 2024. održan je svečani kolokvij u povodu 85. rođendana akademika Zvonimira Mrkonjića. Skup je u ime Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pozdravila tajnica Razreda akademkinja Dubravka Oraić Tolić. Na skupu je obrađen cjelokupni opus akademika Mrkonjića (pjesništvo, antologijski rad, književne kritike, kazališna djelatnost). Radovi sa skupa bit će objavljeni u Matičinu časopisu Kolo.

U subotu 10. veljače 2024. u Zagrebu je u 78. godini života umro hrvatski muzikolog akademik Nikša Gligo, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2006. Rodio se 6. travnja 1946. u Splitu. Od 1986. do 2017. predavao je muzikološke predmete na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

U petak 9. veljače 2024. u 96. godini života umro je Robert Badinter, francuski pravnik i političar, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za društvene znanosti.  Nakon 1989. uključio se u rješavanje ustavnih problema u novim demokratskim zemljama srednje i istočne Europe. Bio je predsjednik peteročlane („Badinterove“) Arbitražne komisije Konferencije za mir u bivšoj Jugoslaviji (od 27. kolovoza 1991.). Rad Arbitražne komisije, a time i profesora Badintera, znatno je pridonio međunarodnopravnom priznanju suverene države Hrvatske i njenom primanju u Ujedinjene narode.

Nakon provedenog pilot projekta otkupa knjiga za narodne knjižnice po novom modelu u 2023. godini, Ministarstvo kulture i medija RH otvara novi ciklus otkupa knjiga za narodne Knjižnice objavom Poziva narodnim knjižnicama za iskaz interesa za otkup knjiga uvrštenih na popis A i popis B u 2024. godini, s rokom prijave do 28. veljače i Javnog poziva nakladnicima za predlaganje knjiga za otkup narodnim knjižnicama u 2024. godini, s rokovima za prijavu 20. ožujka, 20. svibnja, 10. rujna i 20. listopada.

Upravni odbor Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti raspisao je 10. siječnja 2024. javni natječaj za potpomaganje Zakladnih namjena u 2024. godini. Rok za prijavu je do 4. ožujka 2024.

U Zagrebu je 26. siječnja 2024. na Međunarodnom znanstveno-stručnom savjetovanju “Textile Science & Economy 2023” predstavljen rad izv. prof. dr. sc. Danijele Jemo, voditeljice Radionice za konzervaciju-restauraciju tekstila na Sveučilištu u Dubrovniku i restauratorice-konzervatorice za tekstil Danijele Erak, koji se odnosi na restauraciju ženske kapice iz 19. stoljeća iz Zbirke Baltazara Bogišića u Cavtatu koja je dio Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.