Obavijesti

U ponedjeljak 14. travnja u Ann Arboru u SAD-u u 96. godini života umro je hrvatski liječnik Stevo Julius, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2012. Rodio se 15. travnja 1929. u Kovinu u Srbiji, a sa sedam godina doselio u Zagreb gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1953., a 1964. doktorirao. Kao specijalist interne medicine i asistent u Internoj klinici Rebro radio do 1964. Tada je otišao na Sveučilište države Michigan u Ann Arbor u SAD, gdje bio voditelj Odsjeka za hipertenziju i nastavnik više od 40 godina. Proučavao je hemodinamiku i patofiziologiju arterijske hipertenzije te dokazao da krvni tlak primarno regulira središnji živčani sustav.

Gliptoteka HAZU u partnerstvu s Muzejom suvremene umjetnosti – Zagreb najavljuje natječaj za sudjelovanje na XV. trijenalu hrvatskoga kiparstva, središnjoj manifestaciji suvremene kiparske umjetnosti. Pozivamo sve kipare iz Hrvatske, kao i hrvatske kipare koji djeluju u inozemstvu, da prijave svoja djela nastala u protekle tri godine. Objavu natječaja očekujte krajem travnja ove godine. Ova prestižna izložba kiparstva središnja je nacionalna manifestacija i platforma za predstavljanje najvažnijih ostvarenja u suvremenom kiparstvu.

Hrvatski indolog i filozof akademik Mislav Ježić dobio je 31. ožujka 2025. najveće priznanje za književnoprevodilački rad u Republici Hrvatskoj, Nagradu  za životno djelo „Iso Velikanović“. Tim povodom dao je intervju za tjednik Nacional.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt primio je u petak 11. travnja 2025. u nastupni posjet bugarsku veleposlanicu u Hrvatskoj Ivu Krulevu. U razgovoru su potvrđeni dobri odnosi Hrvatske akademije s Bugarskom gdje se iznimno cijeni doprinos koji su bugarskom narodu dali utemeljitelj Akademije Josip Juraj Strossmayer i prvi predsjednik Franjo Rački. Hrvatska akademija od 1998. s Bugarskom akademijom znanosti provodi zajednički projekt u sklopu kojeg se istražuju teme iz zajedničke hrvatsko-bugarske prošlosti od srednjeg vijeka do suvremenosti, a u duhu te dobre suradnje bugarska Vlada je 2020. Hrvatskoj akademiji donirala 50.000 eura za obnovu njenih zgrada u Zagrebu stradalih u potresima.

Akademik Stjepan Gamulin u razgovoru za tportal govori o tome kako zdravo starenje izgleda u praksi i što već danas možemo učiniti da bismo povećali svoje šanse za dugovječnost. Pridržavanje zdravog životnog stila, održavanje profesionalne aktivnosti, poticanje mentalne aktivnosti, primjerice pisanjem članaka, uspomena, priča…, korištenjem interneta, učenjem novih znanja…, uz pridržavanje uputa redovite medicinske skrbi, uključujući preventivne mjere – primjerice redovito cijepljenje protiv gripe, covida i pneumokokne pneumonije – te prevenciju ‘staračkih’ bolesti neki su od osnovnih principa zdravog starenja, pojasnio je akademik Gamulin.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj redovito organizira simpozije i predavanja kojima aktivno doprinosi širenju spoznaja o najnovijim znanstvenim dostignućima i njihovoj primjeni u praksi. U organizaciji Znanstvenog vijeća za daljinska istraživanja HAZU 31. ožujka u Knjižnici HAZU predavanje  pod naslovom “Real-time rainfall sensing and prediction using opportunistic signals” održao je prof. dr. sc. Vladan Babović sa Zavoda za građevinarstvo i inženjerstvo okoliša Nacionalnog sveučilišta u Singapuru, vodeći znanstvenik u području hidroinformatike, osobito u istraživanjima baziranima na podatcima i računalnom modeliranju hidraulike i hidroloških pojava.

Na svečanoj sjednici u povodu Dana Općine Lipovljani, održanoj 19. ožujka 2025. u Lipovljanima, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Centru za znanstveni rad u Vinkovcima Općinsko vijeće Lipovljana dodijelilo je javno priznanje i plaketu za poseban doprinos u pokretanju i organizaciji Dana Josipa Kozarca te opći doprinos razvoju kulturnoga života i identiteta Općine Lipovljani. Plaketu je primio akademik Igor Anić, voditelj Akademijina Centra za znanstveni rad u Vinkovcima, te prigodnim govorom zahvalio u ime svih ovogodišnjih dobitnika javnih priznanja.

Hrvatski indolog i filozof akademik Mislav Ježić dobio je najveće priznanje za književnoprevodilački rad u Republici Hrvatskoj, Nagradu za životno djelo „Iso Velikanović“. Nagradu mu je u ponedjeljak 31. ožujka 2025. na svečanosti u Hrvatskom državnom arhivu uručila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Kako se navodi u obrazloženju, akademik Ježić je na hrvatski jezik preveo neka od ključnih vjerskih i filozofskih djela čovječanstva, sa starogrčkoga, staroperzijskoga i srednjoindijskoga, odnosno prakrta i sanskrta. Posebnu važnost imaju njegovi prijevodi nekih od središnjih djela indijske civilizacije, čime ih je učinio dostupnima i na hrvatskom jeziku.

U Slavonskom Brodu održan je 28. i 29. ožujka 2025. jubilarni, deseti po redu znanstveni skup Dani Andrije Štampara, koji organizira Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, uz pokroviteljstvo Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Skup okuplja brojne stručnjake iz područja zdravstva, znanosti, kulture, obrazovanja i ekonomije, a tema ovogodišnjeg izdanja posvećena je izazovima javnog zdravstva – nekad i danas.

Nakladnička služba Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu FF press objavila je znanstvene uredničke knjige Studije iz povijesti Sveučilišta u Zagrebu i Prilozi za povijest Sveučilišta u Zagrebu. Među autorima radova u obje knjige su i redoviti članovi HAZU akademik Igor Anić, akademik Vjekoslav Jerolimov i akademik Stanislav Tuksar te djelatnici Akademijinih znanstvenoistraživačkih jedinica prof. dr. sc. Stella Fatovic-Ferenči, dr. sc. Martin Kuhar, dr. sc. Tihana Luetić i dr. sc. Ivan Peklić.