Voditelj: akademik Boris Senker
Ante Kovačića 5, 10000 Zagreb
E-mail: teatar@hazu.hr
Stranke se primaju utorkom i četvrtkom od 9 do 13 sati u prostoru Lesikografskog zavoda, Frankopanska 26, 2. kat, soba 201.
Djelatnici Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta
- akademik Boris Senker, voditelj Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta
- dr. sc. Martina Petranović, znanstvena savjetnica
- dr. sc. Ana Lederer, viša znanstvena suradnica
- izv. prof. dr. sc. Lucija Ljubić, znanstvena savjetnica
- Jasna Đurđević, arhivska tehničarka
- Tatjana Skendrović, arhivska tehničarka / administrativni poslovi
O posudbi arhivske i bibliotečne građe vidi:
Pravilnik
Prijavnicu (za istraživanje)
Prijavnicu (za snimanje) Odsjek za povijest hrvatskog kazališta naplaćuje usluge
korištenja građe prema Cjeniku usluga Arhiva HAZU
Cjenik usluga
Obavijest za korisnike muzejsko-kazališne zbirke Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta
Zbog cjelovite obnove zgrade u Opatičkoj 18 i preseljenja dijela arhivskoga gradiva (Hemeroteka, osobni dosjei i Repertoarne knjige HNK-a u Zagrebu) Muzejsko-kazališne zbirke na novu lokaciju (Frankopanska 26, 2. kat, soba 201) korisnici se do daljnjega primaju pojedinačno, i to isključivo uz prethodnu najavu arhivskoj djelatnici Jasni Đurdević na e-mail jasnad@hazu.hr ili teatar@hazu.hr te uz popunjenu prijavnicu za istraživanje, temeljem čega će im biti ponuđeni slobodni termini dolaska i uvida u traženo gradivo.
O Odsjeku
Odsjek za teatrologiju, danas Odsjek za povijest hrvatskog kazališta, započeo je radom 1. siječnja 1966. kao jedan od dvaju odsjeka tada novoimenovanoga i novooblikovanoga Instituta za književnost i teatrologiju. Prethodno je, potkraj 1965., obavljena kadrovska i personalna integracija Akademijina Instituta za književnost s Arhivom i muzejom Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu od kojega je preuzeta nepopisana kazališna građa do 1950. Odsjek za povijest hrvatskog kazališta bavi se istraživanjima nacionalne dramske književnosti i svih oblika i profesija nacionalnog kazališta. U sklopu znanstvenoistraživačkog projekta Repertoar hrvatskih kazališta voditelja dr. sc. Branka Hećimovića popisan je i u tri knjige objavljen Repertoar hrvatskih kazališta od 1840. do 1980., odnosno od 1981. do 1990., a u pripremi je i četvrta knjiga koja obuhvaća vrijeme od 1991. do 2000. godine. Također, u petoj knjizi repertoara objavljen je popis predstava do 1840. godine.
Repertoar hrvatskih kazališta
Plod višegodišnjeg rada Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta na znanstvenim projektima četiri su knjigeRepertoara hrvatskih kazališta:
Pripremni radovi na projektima objavljeni su djelomice u zavodskom časopisu „Kronika“: redigirani Repertoire Hrvat. zem. kazališta od 1. listopada 1870. do 31. srpnja 1937. i za njega vezana Imena autora kojima su se djela prikazivala od 1. listopada 1870. do 31. srpnja 1937. Nikole Fallera (br. 9-10, 1978.), izvješća o prikupljanju kazališne grade (među ostalim, u br. 14-15-16, 1980. i 27-28, 1983.). Tiskani su i tematski brojevi „Kronike“:Kazališna građa Varaždina (br. 21, 1981.), broj posvećen Marku Fotezu s popisom njegove darovane ostavštine (br. 25-26, 1983.) i Karlovačka kazališna stoljeća (br. 1, 1995.), objavljen i u zasebnom monografskom izdanju.
Dosad objavljeno:
Repertoar hrvatskih kazališta 1840 – 1860 – 1980, knjiga prva (repertoari kazališta, kazališnih družina i grupa, partizanskih kazališta, festivala, smotri i susreta) i knjiga druga (abecedni popisi i kazala), ur. i pr. Branko Hećimović, Globus – Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1990.
Repertoar hrvatskih kazališta 1981 – 1990, knjiga treća (koja, među ostalim, obuhvaća i dopune prethodnih triju knjiga, repertoare važnijih dobrovoljačkih, amaterskih, poluprofesionalnih i alternativnih kazališta, kazališnih družina i grupa 20. stoljeća), ur. i pr. Branko Hećimović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – AGM, Zagreb 2002.
Repertoar hrvatskih kazališta, knjiga peta. Lucija Ljubić – Martina Petranović, Deskriptivna obrada važnijih predstava na hrvatskom jeziku i izvedbi na stranim jezicima hrvatskih izvođača do 1840. godine, ur. Branko Hećimović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – AGM, Zagreb 2012.
U pripremi je i Repertoar hrvatskih kazališta, knjiga četvrta, od 1991. do kraja 2000., kojom se nastavljaju repertoarni popisi prema utvrđenim načelima, ali se repertoarne jedinice proširuju i podjelom uloga odnosno popisom izvođača.
Repertoarni popisi dostupni su na internetskim stranicama u sklopu Digitalnoga repozitorija Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Repertoar hrvatskih kazališta 1981 – 1990, knjiga treća,
ur. i pr. Branko Hećimović, HAZU, AGM Zagreb 2002.
Muzejsko-kazališna zbirka i Knjižnica Odsjeka
U sastavu Odsjeka nalazi se Muzejsko-kazališna zbirka, od 1988. upisana u registar muzejskih organizacija, u kojoj se čuva raznovrsna kazališna građa. Zbirka se stalno nadopunjava građom o kazališnim autorima i umjetnicima te hrvatskim kazalištima, festivalima, družinama i grupama. Po opsegu svoje građe Muzejsko-kazališna zbirka jedna je od najvećih u ovom dijelu Europe. Građa se posuđuje za izložbe, a stranke je koriste za znanstveni i stručni rad. U sastavu Odsjeka nalazi se i Knjižnica Odsjeka.
U Odsjeku je redovita i izložbena djelatnost kojom se javnosti predstavljaju važni sudionici hrvatskoga kazališnog života, a izložbe obuhvaćaju scenografske i kostimografske skice, kazališne plakate i cedulje te ostalu vrijednu teatrografsku građu. Izložbe su obvezatno popraćene tiskanje kataloga.
Vidi: Izložbe
Znanstvenici zaposleni u Odsjeku surađuju u časopisu „Kronika“ Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a objavljeno je i nekoliko tematskih kazališnopovijesnih brojeva.
Nagrada Marko Fotez
Godine 1980. tadašnji Zavod za književnost i teatrologiju JAZU utemeljio je Nagradu Marko Fotez koja se dodjeljuje kvadrijenalno za radove koji se zasnivaju na istraživanju hrvatske dramske i kazališne baštine. Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta suosnivač je i Povelje za promicanje hrvatske dramske baštine na lutkarskoj sceni (1991.) i suutemeljitelj Nagrade hrvatskog glumišta (1992.). (vidi: Nagrade i povelja Odsjeka)
Krležini dani u Osijeku
Odsjek za povijest hrvatskog kazališta suutemeljitelj je kazališno-teatrološke manifestacije Krležini dani u Osijeku koja se održava od 1990. godine i okuplja vodeće hrvatske znanstvenike i kazališne djelatnike u promišljanju tema iz hrvatske dramsko-kazališne povijesti i suvremenosti, a svake se godine objavi i zbornik radova s prošlogodišnjeg skupa.
O manifestaciji Krležini dani u Osijeku
Digitalizacija
U tijeku je i digitalizacija pojedinačnih sačuvanih kazališnih cedulja od 1840. do 1870. godine te Repertoarnih knjiga od 1870. godine naovamo. Obrađene cedulje popraćene su metapodacima i mogu se naći i pregledavati na digitalnom repozitoriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Digitalizacija ostale arhivske građe nastavit će se u skladu s financijskom mogućnostima Odsjeka.
Miroslav Krleža: GOLGOTA. Zagrebačko dramsko kazalište, Zagreb. Red. Branko Gavella. 30. 10. 1954. Kazališna cedulja.
Dodatni podaci o građi koja se čuva u Odsjeku za povijest hrvatskoga kazališta mogu se pronaći u tiskanim i/ili internim popisima:
- Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska, Savez arhivskih radnika Jugoslavije Beograd 1984., str. 434-439.
- Vodič Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, HAZU, Zagreb 2001. (p. o. „Kronike“ Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 8, 2001).
- Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, svezak 1, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 2006., str. 1034-1048.
- Zbirni popis gradiva Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta (dostupno na internim mrežnim stranicama Odsjeka)
William Shakespeare: KRALJ RIKARD III.
Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb.
Red. Branko Gavella. Sc. Ljubo Babić. 01. 11. 1923. Scenografska skica.