Voditeljica: akademkinja Nella Lonza
Upraviteljica: dr. sc. Vesna Miović
Adresa: Lapadska obala 4, 20000 Dubrovnik
Telefon: +385 0 20 356 222
Email: zavoddbk@hazu.hr
Web stranica: Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku
Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku osnovan je 1949. godine kao znanstvena jedinica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Glavna djelatnost Zavoda je istraživanje povijesti Dubrovnika i njegova šireg okruženja, osobito u periodu Dubrovačke Republike (14.-19. stoljeće). Zavod je smješten u ljetnikovcu plemićke obitelji Sorgo (Sorkočević), izgrađenom 1521., danas zaštićenom kulturnom dobru. Zavod posjeduje bogatu knjižnicu, arhiv i zbirku umjetnina (Zbirka Iva Bizzara, Arhiv Petra Hektorovića i dr.).
Zavod objavljuje časopise Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU i Dubrovnik Annals (na engleskom jeziku). Izdanju građe namijenjena je serija Monumenta historica Ragusina. Knjige se izdaju unutar tri glavne serije: Monografije, Prilozi demografskoj povijesti Dubrovnika i okolice te Studies in the history of Dubrovnik (na engleskom jeziku).
U okviru Zavoda djeluje Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu.
Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu
Obala dr. A. Starčevića 18, 20210 Cavtat
Tel.: +385 0 20 478 556
E-mail: bbogisic@hazu.hr
Baltazar (Baldo) Bogišić (Cavtat, 1834.- Rijeka, 1908.), pravni povjesničar međunarodne karijere i europskog ugleda, polihistor, bio je redoviti član Akademije od njezina osnutka, član niza drugih akademija i znanstvenih društava te nositelj nekoliko visokih europskih odličja.
Na temelju Bogišićeve ostavštine velike znanstvene, kulturno-povijesne i umjetničke vrijednosti, Zbirku je 1909.-1912. utemeljila njegova sestra Marija Bogišić-Pohl i smjestila je u Bogišićevom rodnom Cavtatu. U sastavu Zavoda za povijesne znanosti HAZU djeluje od 1955., a od 1958. smještena je u zgradi bivšeg Kneževa (kapetanova) dvora u Cavtatu.
Bogišićeva knjižnica, arhiv i muzejske zbirke, poznate su u stručnim krugovima po brojnim rijetkim i unikatnim primjercima. U knjižnici se, između ostaloga, čuva 66 inkunabula, 164 rukopisa i 165 zemljovida. Sabrana arhivska građa raspoređena je u 39 tematskih skupina (poglavito pravna povijest, narodni običaji i književnost te Bogišićev osobni arhiv sa velikom prepiskom od 10 092 jedinice -1481 korespondent). Među muzejskim zbirkama ističe se visoko valorizirana cjelina stare grafike (8.185 listova iz 16.-19.st.), jedna od tri najveće takve zbirke u Hrvatskoj, potom mala, ali sadržajno dragocjena kolekcija novca i medalja iz razdoblja od antike do kraja 19. st. (2.674 primjerka). Nadasve je zanimljiva zbirka od oko 150 predmeta s pravno-simboličkim značenjem, jedinstvena kolekcija takvog sadržaja u zemlji. Raznolikost Bogišićeve ostavštine upotpunjuje nekoliko manjih zbirki: djela likovne i obrtne umjetnosti, oružje, arheološki nalazi, etnografski i drugi predmeti.
Zbirka je dostupna za znanstvena istraživanja, a izbor predmeta je izložen i otvoren za javnost.