Arhiv

Voditelj: akademik Nikša Stančić
Upravitelj: –

Adresa: Opatička ulica 18, 10000 Zagreb
Rad s korisnicima i čitaonica: +385 01 4895 107
Orijentalna zbirka: +385 01 4895 161
E-mail: arhiv@hazu.hr

Akademik Nikša Stančić imenovan je voditeljem Arhiva HAZU u novom mandatnom razdoblju od 4 godine počevši od 26. veljače 2020.

Poštovani korisnici,

zbog posljedica razornih potresa u 2020. godini te preseljenja ureda Arhiva na adresu Opatička ulica 18 a arhivskog gradiva izvan Zagreba, predbilježbe za rad primaju se do prvog ponedjeljka u mjesecu u kojem stranka želi doći na e-mail: arhiv@hazu.hr. Rad sa strankama neće biti moguć u srpnju i kolovozu.

Zahvaljujemo na razumijevanju.

Pregled arhivskih fondova i zbirki Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti počeo je raditi 1867. godine, ubrzo poslije stvarnog početka rada Akademije. Njegovi su temelji postavljeni otkupom knjižnice i arhiva Ivana Kukuljevića Sakcinskog te zbirke ćirilskih rukopisa Antuna Mihanovića. Prikupljanje rukopisa i isprava nastavilo se donacijama istaknutih znanstvenika, književnika i političara a u manjoj mjeri otkupom. Arhivsko gradivo koje se čuva u Arhivu HAZU datira od 11. do 20. stoljeća i iznimno je značajno za istraživanje kulturne, političke i gospodarske povijesti Hrvatske i drugih zemalja jugoistočne Europe.

Danas se Akademijin Arhiv sastoji od Središnje zbirke, Orijentalne zbirke i Raznih zbirki. Uz navedene zbirke valja istaknuti fond Jugoslavenskog odbora i registraturu Akademije koja se čuva od njezina osnutka do 1948. godine (s iznimkom od 1946. i 1947. godine).

Središnju zbirku čine zbirke glagoljskih, ćirilskih i latiničkih kodeksa (rukopisnih knjiga), zbirke isprava, registratura Akademije te osobni i obiteljski fondovi. Od osobnih fondova svakako treba istaknuti fond osnivatelja Akademije Josipa Jurja Strossmayera, zatim fond prvog Akademijinog predsjednika Franje Račkog uz brojne druge fondove ostalih kulturnih, znanstvenih i političkih velikana kao što su ban Josip Jelačić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Božidar Magovac, Euzebije Fermendžin, Petar Preradović, Tadija Smičiklas, Vladimir Prelog i drugi. Od obiteljskih fondova valja istaknuti one obitelji Keglević, Ožegović i Sermage.

Dokument iz osobnog fonda Ivana Kukuljevića Sakcinskog — Osobni fond Ivana Kukuljevića Sakcinskog: sign. XV-23/C II 11 (1) (Marula: izvorna povijesna tragedija u 5 činova koju je 1879. godine napisao Ivan Kukuljević Sakcinski.)

Osobni fond Franje Markovića: sign. XV-37/19 (Stross 14) (Pismo Josipa Jurja Strossmayera od 27. veljače 1898. godine.)

→ Latinička zbirka obuhvaća kodekse i isprave pisane hrvatskim, latinskim, talijanskim i njemačkim jezikom a gradivo potječe iz razdoblja od 11. do 19. stoljeća. Zbirka kodeksa sadrži povijesna djela vjerskog, pravnog i književnog karaktera dok isprave podrazumijevaju dokumente javnog ili privatno-pravnog karaktera te su vrijedan diplomatički izvor za istraživanje hrvatske povijesti i povijesti drugih naroda jugoistočne Europe.

Dokument iz Zbirke latinskih isprava — Zbirka latinskih isprava: sign. D-I-4 (Prijepis isprave kojom splitski knez Grubeša određuje nagodbu za određene zemlje i vinograde između Vita Vučine i samostana svetog Benedikta. Napisana u Splitu 15.5.1188., latinskim jezikom, karolinškim pismom.)

Zbirka hrvatsko-latiničkih rukopisa i kodeksa: sign. III d 182 (Kantual zagrebačke crkve. Veća rukopisna knjiga iz 15. stoljeća ispisana na pergameni latinskim jezikom i gotičkim pismom. Rukopis ima originalne drvene korice sa zakovicama.)

Zbirka hrvatsko-latiničkih rukopisa i kodeksa: Blažene Djevice Marije i drugi oficiji, sign. VII-17, Arhiv HAZU — Zbirka hrvatsko-latiničkih rukopisa i kodeksa: sign. VII-17

Arhiv HAZU, sign. VII-17 — Zbirka hrvatsko-latiničkih rukopisa i kodeksa: sign. VII-17 (Oficij Blažene Djevice Marije i drugi oficiji. Molitvenik je napisan na pergameni gotičkim pismom na hrvatskom jeziku, raspoznaju se ruke četiriju različitih pisara od 15. do 19. stoljeća.)

→ Glagoljska zbirka Arhiva HAZU najveća je zbirka glagoljske rukopisne baštine u svijetu. Sadrži više od 400 kodeksa te preko 700 isprava. Gradivo datira iz razdoblja od 12. do 19. stoljeća. Posebnu vrijednost ima velika Zbirka matičnih knjiga pisanih glagoljicom vođenih od 1560. godine na području Hrvatskoga primorja i Istre, a posebno na području otoka Krka.

Zbirka hrvatskih glagoljskih isprava:
sign. GL-III-52 (Isprava kojom hreljinski kapitan Anton Zebić piše tužbu riječkim sucima. Napisana u Hreljinu /naselje u sastavu grada Bakra/ 13. travnja 1545. godine na papiru hrvatskim jezikom, glagoljskim pismom.)

Zbirka glagoljskih matičnih knjiga Hrvatskog primorja: sign. IX-2 (Matica krštenih župe Novalja, g. 1638.-1740. i dr.)

→ Ćirilska zbirka sadrži kodekse i isprave koji datiraju iz razdoblja od 12. do 20. stoljeća a ubraja se među najvrednije svjetske kolekcije spomenika pisanih ćirilicom. Zbirka ćirilskih kodeksa obuhvaća bugarske, makedonske i srpske redakcije od kojih su neki pisani bosančicom s dubrovačkog i poljičkog područja. Kodeksi su ponajprije djela vjerskoga sadržaja no tu su i rječnici, ljekaruše, književna djela i ostalo. Zbirka ćirilskih isprava sadrži njih više od 700.

Zbirka ćirilskih rukopisa i kodeksa: Poljički statut, sign. I c 65 (Najstariji prijepis statuta zajednice Poljičana iz 1515. godine kojim se reguliraju odnosi između društvenih skupina u Poljicama – području istočno od Splita. Statut je napisan starohrvatskim jezikom i ćirilskim pismom.)

Orijentalna zbirka s preko 2000 kodeksa koji datiraju od 13. do 20. stoljeća predstavlja jednu od najdragocjenijih zbirki takvog gradiva u jugoistočnoj Europi. Utemeljena je 1927. godine i riječ je o rukopisima na arapskom, osmanskom turskom i perzijskom jeziku, od kojih je većina nastala u Osmanskom Carstvu a mnogi su napisani u osmanskoj Bosni i Hercegovini. U njima se mogu naći djela iz raznih oblasti: od šerijatskog prava i arapske gramatike preko književnosti i logike. Uz kodekse Orijentalna zbirka čuva i 760 osmanskih isprava – sultanskih i vezirskih dokumenata različite namjene. U zbirci se čuva i nekoliko rukopisa nastalih na područjima Hrvatske koji su bili pod osmanskom vlašću.

Kur'an, arapski jezik, 15. st (?) — Kur’an, arapski jezik, 15. st. (?), sign. OZHA-R-2000

Mali primjerak Kur'ana, talisman, OZHA-R-2001 — Primjer malenog Kur’ana, talismana koji se vezivao za stijeg prilikom odlazaka u bitke. Sign. OZHA-R-2001

U Razne zbirke ubrajaju se Zbirka grbovnica (Armales), Zbirka geografskih karata, Filigranološka zbirka (Zbirka vodenih znakova), Zbirka fotografija, Zbirka rijetkih tiskanih djela, Zbirke prijepisa arhivskog gradiva, Zbirke muzikološkog gradiva i ostale zbirke.