Znanstveno-stručni kolokvij TURIZAM, JAVNO I ZAJEDNIČKO DOBRO
Znanstveno vijeće za turizam i prostor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u suorganizaciji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Splitu organizira Znanstveno-stručni kolokvij “Turizam, javno i zajedničko dobro: otvorena pitanja korištenja i upravljanja javnim prostorima”. Kolokvij se održava 10. lipnja 2024. na Ekonomskom fakultetu u Splitu, od 10.30 do 15.00 sati. Pozdravne riječi uputit će dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu izv. prof. dr. Vinko Muštra i akademik Nikola Bašić, predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU.
TEMA KOLOKVIJA
Prof. dr. sc. Lidija Petrić, voditeljica Sekcije Turizam Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU, voditeljica skupa:
U aktualnom razvojnom trenutku obilježenom rastućim neoliberalnim tržišnim opredjeljenjem hrvatski turizam sve se češće proziva kao glavni krivac za brojne probleme u domeni korištenja javnih i zajedničkih dobara.
Poznata je činjenica da su javna dobra vrsta dobara koja država stavlja na raspolaganje putem mehanizma javnog sektora. Ona se javljaju jer tržište nije u mogućnosti osigurati njihovu racionalnu ponudu zbog njihove prirode. Javno dobro predstavlja dobro iz čijeg korištenja, bilo zbog naravi dobra (poput zraka, nacionalne obrane, javne infrastrukture), bilo zbog društvene regulacije dobra (poput javnog školstva i zdravstva), nije moguće isključiti druge. Korištenje javnog dobra ne umanjuje mogućnost drugih da se njime koriste. Takvo je dobro stoga neisključivo i nekonkurentsko. Javno dobro može se povećavati (gradnjom infrastrukture, pošumljavanjem) ili smanjivati (privatizacijom, lošim upravljanjem, eksploatacijom šume, onečišćenjem zraka i vode). Za razliku od javnog, zajedničko je dobro po svojoj naravi ograničeno i stoga zahtijeva da zajednica koja se njime koristi uredi način njegova korištenja ne bi li se osigurala održivost tog dobra (poput izvora pitke vode, ribljeg fonda, kulturne baštine i produkcije). Zbog toga upravljanje zajedničkim dobrima treba povjeriti mehanizmima koji podrazumijevaju koncept kolektivnoga, participativnog upravljanja.
Suvremeni turizam znatno utječe na javna i zajednička dobra. Osim niza pozitivnih učinaka i doprinosa u ostvarenju ekonomskih i društvenih probitaka u lokalnoj zajednici, oni negativni, nažalost, puno su češće u fokusu. Tako primjerice turističke destinacije često pate od problema prekomjernog turizma (engl. overtourism), što dovodi do zagušenja, onečišćenja i degradacije infrastrukture i prirodnih resursa. Neodržive turističke prakse, poput pretjeranog razvoja obalnih područja ili krčenja šuma radi izgradnje odmarališta, mogu dovesti do degradacije okoliša, gubitka bioraznolikosti i uništavanja staništa. S druge strane pretjerana komercijalizacija i kulturna komodifikacija mogu dovesti do erozije lokalnih tradicija, jezika i običaja, jer se zajednice više bave udovoljavanjem turističkim preferencijama nego očuvanjem vlastite baštine. Ne manje važan jest i problem preopterećenosti javnih usluga poput prijevoza, zdravstvene zaštite i sanitarnih uvjeta, ali i ugroze sigurnosti kao posljedice prevelikog broja posjetitelja.
Prethodno obrazloženi pritisci turističke industrije na javna i zajednička dobra itekako su prisutni i u Republici Hrvatskoj. Usprkos postojanju brojnih strateških dokumenata i kvalitetne legislative uglavnom usuglašene s direktivama i propisima Europske unije, razvoj turizma u Hrvatskoj još uvijek nije „pod kontrolom“, odnosno obilježen je intenzivnim korištenjem javnih prostora, posebice pomorskog dobra, ali i povijesnih lokaliteta (usprkos različitim oblicima zaštite), nekontroliranim korištenjem resursa, napose morskih, te snažnim pritiscima na lokalne zajednice, koje pod najezdom prekomjerne potražnje gube identitet i osjećaj pripadnosti, bivaju uskraćene za pravo na stanovanje te istovremeno gube osjećaj sigurnosti u vlastitom okruženju, što se ističe kao jedna od najvažnijih konkurentskih prednosti Hrvatske kao turističke destinacije.
Uzroke takve situacije ne treba tražiti isključivo na strani turističke potražnje već prije svega na strani ponude, odnosno njezinih nositelja, a to su ne samo predstavnici javne uprave nego i poduzetnici, ali i cijele lokalne zajednice koje svojom inercijom, prešutnim prihvaćanjem ili ignoriranjem problema pridonose situaciji koja umnogome izmiče kontroli. Upravo različiti interesi i ponašanje dionika čine destinacije imanentno nestabilnim sustavima, što omogućava nekontrolirano korištenje i prirodnih i kulturnih turističkih resursa i atrakcija potičući istodobno i zauzimanje prostora novom izgradnjom.
U tom kontekstu Znanstveno vijeće za turizam i prostor HAZU ovom inicijativom želi potaknuti akademsku i stručnu raspravu o načinu korištenja javnih i zajedničkih dobara „za turizam, u turizmu i zbog turizma“ u Republici Hrvatskoj te, uvažavajući činjenicu da aktualna zakonska infrastruktura omogućava alate za pravodobnu reakciju, namjerava ukazati na neka od rješenja za ublažavanje i otklanjanje uočenih problema, pri čemu se posebno želi naglasiti uloga lokalne zajednice u provedbi odgovornih strategija upravljanja.
U svjetlu prethodno napisanog, uz poziv za sudjelovanje na kolokviju, naglašena su okvirna područja istraživanja:
- Turizam i tragedija zajedničkih dobara (plebejaca)
- Kultura prostora i kvaliteta turizma: ima li prostora za javno djelovanje?
- Prekomjerni turizam i društveni standard: tko brine o naselju, a tko o destinaciji?
- Turizam, država i prirodna javna dobra u perspektivi klimatskih promjena
- Materijalna i nematerijalna baština i turizam; izazovi valorizacije
- Sigurnost kao javno dobro u svjetlu prekomjernog turizma
PROGRAM
10.30 – 10.45 Pozdravna riječ:
Izv. prof. dr. Vinko Muštra, dekan, Ekonomski fakultet Split
Akademik Nikola Bašić, predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU
10.45- 11.00 Uvod u temu KOLOKVIJA
Akademik Nikola Bašić
11.00 – 11.40 I. tematski blok: PROSTOR, TURIZAM I DRUŠTVENI PROCESI
Moderatorica: Lidija Petrić
11.00 – 11.10 Saša Poljanec-Borić
Haludovo i Kupari kao turistička „smeđa polja“; je li vrijeme za kulturnu politiku prostora u Hrvatskoj?
11.10 – 11.20 Ana Smiljanić Rimac
Iseljavanje pod utjecajem turizma: transformacija javnih/zajedničkih dobara i stambenog okruženja
11.20 – 11.30 Ivan Sever i Hrvoje Carić
Turističko zoniranje kao bitan faktor u analizi stavova lokalnog stanovništva prema turizmu
11.30 – 11.40 Inga Tomić Koludrović
Važnost društvenog kapitala za razvoj turizma utemeljenog na zajednici
11.40 – 12.00 Pauza
12.00 – 12.50 II. tematski blok: KULTURNA BAŠTINA I TRAGEDIJA ZAJEDNIČKOG DOBRA
Moderator: Neven Ivandić
12.00 – 12.10 Mirko Petrić
Javna odgovornost za kulturne resurse
12.10 – 12.20 Jerko Rošin
Sigurnost kao javno dobro u svjetlu prekomjernog turizma
12.20 – 12.30 Ana Šverko
Od putopisa do turističkog vodiča –primjer splitske materijalne i nematerijalne baštine
12.30 – 12.40 Davor Bruketa
Uključivanje nematerijalne baštine u proces upravljanja markom destinacije – mišljenje stručnjaka
12.40 – 12.50 Ana Peraica
Javna površina, pravo na pogled i pravo na služnost vidika
12.50 – 13.05 Pauza
13.05 – 13.45 III. tematski blok: JAVNE POLITIKE ZA JAVNO DOBRO U TURIZMU
Moderatorica: Saša Poljanec Borić
13.05 – 13.15 Lidija Petrić i Neven Ivandić
Jahtaški turizam – postoje li granice rasta?
13.15 – 13.25 Nataša Urošević i Kristina Afrić Rakitovac
Izazovi upravljanja javnim prostorom u obalnim povijesnim gradovima; primjer Pule
13.25 – 13.35 Vanja Seršić
Optimalno upravljanje „javnim dobrima“ u turizmu s aspekta pravnog uređenja u Republici Hrvatskoj
13.35 – 13.45 Zoran Tasić
Financiranje projekata na pomorskom dobru
13.45 – 14.30 Otvoreni razgovor o tematu Kolokvija
Moderatorica: Saša Poljanec Borić
Datum
Vrijeme
