
Znanstveni kolokvij TURISTIČKE ZONE: Razvojni paradoks hrvatskog turizma
U organizaciji Znanstvenog vijeća za turizam i prostor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u suradnji s Institutom za turizam iz Zagreba te Sveučilištem u Zadru, 19. veljače 2025. održan je Znanstveni kolokvij TURISTIČKE ZONE: Razvojni paradoks hrvatskog turizma, kojim se želi potaknuti raspravu o izdvojenim građevinskim područjima i njihovim učincima na razvoj, zaštitu okoliša te korištenje prirodnih i kulturnih resursa.
Stručnjaci iz raznih područja, uključujući prostorno planiranje, ekonomiju, geografiju, ekologiju i sociologiju, na skupu su multidisciplinarno izlagali o tome kako su turističke zone usklađene s interesima zajednice i zaštitom prostora, jesu li u skladu s načelima zelene tranzicije, jesu li u funkciji razvoja turizma ili tržišta nekretnina.
Program Znanstvenog kolokvija TURISTIČKE ZONE
Knjiga sažetaka Znanstvenog kolokvija TURISTIČKE ZONE
Slobodna Dalmacija/Zadarski.HZ/ Nikola Bašić o turističkim zonama: “Naš nacionalni resurs broj jedan tako postaje resurs tuđih ekonomija”
Raspravom na Kolokviju želi se potaknuti neovisna i interdisciplinarna akademska i stručna rasprava o učincima uspostavljenog modela izdvojenih građevinskih područja s gledišta osiguranja pretpostavki za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, vrste gradnje te racionalno korištenje prirodnih i kulturnih resursa. Istraživačka pitanja na koja se traže odgovori su:
1. Kako su izdvojene turističke zone izvan građevinskih područja naselja usklađene s interesom zajednice da se nacionalni prostor zaštiti za buduće generacije?
2. Koji društveno-politički model podupire razvoj turizma u ekskluzivnim i eksteritorijalnim oazama nasuprot uključivom turizmu integriranom u prirodni, kulturni i socijalni areal lokalne zajednice?
3. Koja su planerska uporišta za afirmaciju turističkih zona u uvjetima zelene tranzicije? Nisu li izdvojene turističke zone anakroni planerski relikt suprotan suvremenim polazištima integralnog, holističkog planiranja turističkog i prostornog razvoja s imperativom očuvanja prirodne, kulturne, socijalne i okolišne održivosti destinacija?
4. Jesu li turističke zone u funkciji razvoja turističke ponude ili u funkciji razvoja tržišta nekretnina u Hrvatskoj?
5. Što uvjetuje planersku rezistentnost naslijeđenih turističkih zona, pogotovo onih koje “troše” prostore primarne, nedirnute prirode?