Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja njenih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U srijedu 8. studenog 2023. u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu predavanje na temu Zašto imati povjerenja u znanost? održao je akademik Dario Vretenar, glavni tajnik HAZU, redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Snimka predavanja

U modernom društvu često su traženi ekspertni savjeti znanstvenika i općenito sustava znanosti. Razlog tome je pojačano međudjelovanje ljudskih intervencija i odziva prirode, kao i kompleksnija znanja koja su potrebna za rješavanje zdravstvenih, gospodarskih, društvenih i problema okoliša. Kako znanost može doprinijeti rješavanju globalnih pitanja i donošenju važnih i dugodosežnih odluka? Znanstvene spoznaje, činjenice i dokazi mogu utjecati na proces donošenja odluka i potaknuti djelovanje u kontekstu u kojem postoji široko slaganje oko vrijednosti i definicije problema te kad je stupanj neodređenosti nizak. U mnogim slučajevima, međutim, odluke o važnim pitanjima moraju se donositi u uvjetima u kojima su “činjenice neodređene, vrijednosti osporavane, ulozi visoki i odluke hitne”.

Akademik Dario Vretenar rođen je 29. listopada 1958. u Puli. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je fiziku 1982. godine, magistrirao 1985. te doktorirao 1988. radom iz teorijske nuklearne fizike. Poslijedoktorsko usavršavanje provodi na Sveučilištu u Bologni i Sveučilištu Yale (1989.-1991.) te kao stipendist Alexander von Humboldt zaklade na Tehničkom Sveučilištu u Münchenu (1991.-1993.). Od 1982. godine zaposlen je u Zavodu za teorijsku fiziku Fizičkog odsjeka, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1993. godine izabran je za docenta, a izvanredni profesor postaje 1997. Za redovitog profesora izabran je 2001., a za redovitog profesora u trajnom zvanju 2006. godine. Bio je gostujući profesor na Sveučilištu u Bologni, na Tehničkom Sveučilištu u Münchenu, Sveučilištu Tokio i Sveučilištu Peking. Kao gostujući znanstvenik radio je na sveučilištima u Bologni, Chongqingu, Jyvaskyli, Münchenu, Pekingu, Solunu, Tokiju, te u nacionalnim laboratorijima GSI-Darmstadt (Njemačka), Legnaro (Italija), IPN-Orsay (Francuska) i Oak Ridge (SAD).

Područje znanstveno-istraživačkog rada D. Vretenara je teorijska nuklearna fizika: teorija funkcionala gustoće i njezine primjene u opisu strukture egzotičnih atomskih jezgri daleko od stabilnosti, nuklearna efektivna teorija polja, nuklearna astrofizika, algebarski modeli strukture atomske jezgre i fizika visokih angularnih momenata. Objavio je više od 270 znanstvenih radova u časopisima uvrštenim u Web of Science (WoS) bazu, citiranih više od 12.000 puta s h-indeksom 58. Neki od najznačajnijih radova su: Relativistic Hartree-Bogoliubov theory: static and dynamic aspects of exotic nuclear structure, D. Vretenar, A. Afanasjev, G.A. Lalazissis, P. Ring, Physics reports 409, 101 (2005); Exotic modes of excitation in atomic nuclei far from stability, N. Paar, D. Vretenar, E. Khan, G. Colo, Reports on Progress in Physics 70, 691 (2007); New relativistic mean-field interaction with density-dependent meson-nucleon couplings, G. A. Lalazissis, T. Nikšić, D. Vretenar, P. Ring, Physical Review C71, 024312 (2005); Relativistic nuclear energy density functionals: Mean-field and beyond, T. Nikšić, D. Vretenar, P. Ring, Progress in Particle and Nuclear Physics 66, 519 (2011); How atomic nuclei cluster, J.-P. Ebran, E. Khan, T. Nikšić, D. Vretenar, Nature 487, 341 (2012).

Održao je više od stotinu pozvanih predavanja na međunarodnim konferencijama i radionicama, od kojih su najvažnija plenarna predavanja na “International Nuclear Physics Conference INPC 2004”, Göteborg; “EPS European Nuclear Physics Conference 2009”, Bochum; “International Symposium on Capture Gamma-Ray Spectroscopy and Related Topics 2011”, Guelph, Canada; “International Conference on Nucleus-Nucleus Collisions 2015”, Catania; “European Nuclear Physics Conference EuNPC 2015”, Groningen. Organizirao je niz međunarodnih konferencija, znanstvenih radionica i poslijediplomskih škola u Hrvatskoj i inozemstvu, te uredio šest zbornika međunarodnih znanstvenih skupova, među kojima se izdvajaju: “The nuclear many-body problem”, W. Nazarewicz, D. Vretenar, NATO Science Series, Mathematics, Physics and Chemistry – 53, Kluwer Academic Publishers, 2002; te “Extended Density Functionals in Nuclear Structure Physics”, G. A. Lalazissis, P. Ring, D. Vretenar, Lecture Notes in Physics 641, Springer-Verlag, 2004.

Predaje kolegije Uvod u kvantnu fiziku i Kvantna fizika na preddiplomskom studiju fizike, te kolegij Teorija strukture atomske jezgre na doktorskom studiju Fizike Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2019. godine gostujući je profesor na Sveučilištu Peking.

Od 2004. do 2008. bio je predsjednik Upravnog vijeća Instituta za fiziku u Zagrebu i član Područnog znanstvenog vijeća za prirodne znanosti. Od 2009. do 2017. bio je predsjednik Matičnog odbora za polje fizike.

U razdoblju od 2005. do 2011. bio je u dva mandata član Programskog savjeta Nacionalnog laboratorija: „Istituto Nazionale di Fisica Nucleare – Laboratori Nazionali di Legnaro“, Italija, a od 2013. do 2017. član Programskog savjeta „Accelerator Laboratory“, University of Jyväskylä , Finska. Od 2017. do 2020. član je programskog savjeta “ISOLDE and Neutron Time-of-Flight Experiments Committee”, CERN. Divisional Associate Editor časopisa Physical Review Letters od 2020. Član uredništva časopisa The European Physical Journal A: Hadrons and Nuclei.

Od 2013. do 2020. bio je predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost.

Godine 2002. dobio je godišnju nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za područje Prirodnih znanosti i Matematike. Državnu nagradu za znanost iz područja Prirodnih znanosti dobio je 2003. godine.

Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2012. godine, te za člana Europske akademije (Academia Europaea) 2016. godine. Za glavnog tajnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2019.