Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja njenih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U srijedu 12. ožujka 2025. u 14 sati u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, Strossmayerov trg 14, predavanje Karijere kasnosrednjovjekovnog slavonskog plemstva na kraljevskom dvoru održat će dr. sc. Suzana Simon, viša znanstvena suradnica u Odsjeku za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu.

Kraljevski je dvor u svojoj biti bio administrativno središte države, a istovremeno je, kao i plemićki dvorovi, služio i kao prošireno kraljevsko kućanstvo. Stoga se u latinskim izvorima spominje i kao curia i kao aula. Strana je historiografija desetljećima debatirala o značenju i značaju ovih dviju funkcija kraljevskog dvora, kao i pojedincima koji su ondje boravili. Ti su pojedinci bili magnati kraljevstva, nosili su najviše državne funkcije, poput banova, ili su bili obični dvorjani koji su se ondje našli spletom sretnih i nesretnih okolnosti. Srednjovjekovna je Slavonija pak bila zanimljivo područje između Ugarske i Hrvatske, gdje su se isprepletali utjecaji običaja i prava, a kasnosrednjovjekovno je razdoblje donijelo i blizinu Osmanlija, što je uvelike utjecalo na život i modalitete plemstva. Sukladno dostupnim izvorima, predavanje će predstaviti pojedince s tog područja koji su se uspeli na društvenoj ljestvici i pronašli svoj put do ugarskog dvora za vrijeme vladavine kralja i cara Žigmunda Luksemburškoga, kao i mehanizme koje su koristili, a koji su se mogli prilično razlikovati ovisno o mogućnostima pojedinaca (što osobnim, što obiteljskim). Isto tako, budući da je i sam vladar imao svoj „putujući“ dvor, predstavit će se prozopografskom metodom i članovi njegove putujuće družine.

Dr. sc. Suzana Simon (1985.), viša znanstvena suradnica na Odsjeku za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu, u svojim se istraživanjima bavila društvenom i političkom povijesti kasnosrednjovjekovnog razdoblja s posebnim naglaskom na povijest plemstva. Objavila je ¸jednu zbirku izvora, jednu autorsku knjigu, desetak uredničkih knjiga te tridesetak studija. Nagrađena je Državnom nagradom za znanost za humanističke znanosti za znanstvene novake 2014. Doktorirala je na temu plemićkog društva srednjovjekovne Zagrebačke županije pod mentorstvom dr. sc. Damira Karbića. Sudjelovala je na više projekata Hrvatske zaklade za znanost te radi na temeljnom akademijinom projektu: Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Supplementa, sv. 3.