U sklopu ciklusa predavanja Znanost u žarištu koje organizira Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kako bi na na zanimljiv i pristupačan način predstavila rezultate istraživanja svojih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, četvrto predavanje pod naslovom Muke po nasljeđivanju vlasti. Nasljedna križaljka prvog rimskog cara Augusta, u srijedu 3. svibnja 2023. u Knjižnici HAZU održala je dr. sc. Alka Domić Kunić, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju Odjela za arheologiju Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU.

Kako je istaknula, smrt Gaja Julija Cezara uvelike je pridonijela smrti rimske republike. „No da je i poživio, Cezar bi vjerojatno uveo neku vrstu monarhije – njegovi pristaše su, naime, sve glasnije zahtijevali da ga se proglasi kraljem. Cezarov adoptivni sin i nasljednik Gaj Julije Cezar Oktavijan (pravim imenom Gaj Oktavije) prihvatio je političku nužnost promjene režima i državu uveo u principat, novo uređenje u kojem su republikanske magistrature i dalje naoko zadržale svoju staru ulogu, ali u kojem je princeps, prvi među jednakima, vodio glavnu riječ. Dobivši i službeno od senata vrhovne ovlasti u upravljanju državom, kao i titulu augustus (uzvišeni) koju je otad redovito koristio i po kojoj ga povijest pamti kao Augusta, princeps se suočio i s dotad nepostojećim problemom određivanja nasljednika na vlasti. U toj ulozi su se tijekom Augustove vladavine našli pojedini pripadnici njegove uže ili šire obitelji – njihovim pojavljivanjem i nestajanjem s povijesne scene uvelike je upravljala sudbina“, kazala je Alka Domić Kunić. Augustov nasljednik trebao je biti Marcelo, sin njegove jedine kćeri Julije, no nakon njegove smrti taj je plan propao pa je August Juliju udao za svog najbližeg suradnika Marka Vipsanija Agripu. Par je dobio tri kćeri i dva sina, Gaja i Lucija koje je August odmah posinio i planirao da ga obojica naslijede. S tim međutim nije bila zadovoljna Augustova supruga Livija koja je iz prvog braka imala sinove Tiberija i Druza kojima su šanse za nasljeđivanje porasle nakon Agripine smrti. August je prisilio Tiberija da se rastane od Agripine kćeri Vipsanije i oženi Julijom, čime je postao skrbnik Gaja i Lucija i Augustov regent. No iz ne baš jasnih razloga Tiberije je iznenada odlučio napustiti uspješnu vojnu i političku karijeru i otišao na Rodos i time narušio Augustov plan. Gaj i Lucije su tada već postali punoljetni i uključili se u politički život, preuzeli i vojne dužnosti i u kratkom razmaku poginuli. Juliju je u međuvremenu August zbog raskalašenog života natjerao u progonstvo i raskinuo njen brak s Tiberijem koji je time izgubio status njegovog zeta. Augustov nasljednik je kratko vrijeme bio Tiberijev nećak Germanik, sin njegovog pokojnog brata Druza, no Tiberije se nakon sedam godina s Rodosa vratio u Rim i time se ambiciozni plan njegove majke da joj sin dođe na vlast počeo ostvarivati. August je odlučio da Tiberije posini Germanika, dok je on posinio Tiberija i Agripinog posmrtnog sina i vlastitog unuka Agripu Postuma. Time je uspostavljen novi nasljedni red – Augusta je trebao naslijediti Tiberije, a njegov sunasljednik bit će Postum, koje će naslijediti Germanik i Druz mlađi, Tiberijev sin iz prvog braka. Postum je međutim došao u sukob s Augustom koji ga je razbaštinio i prognao tako da je Tiberije postao jedini nasljednik jer mu August nije odredio suvladara. Agripa Postum je ubijen odmah nakon Augustove smrti, a vjerojatno su mu presudili Tiberije ili Livija, ili oboje. Tiberije je vladao 23 godine i držao se Augustovog plana o dvojnom nasljeđivanju. I Germanik i Druz su međutim umrli tijekom Tiberijeva života pa je za nasljednike odredio unuka Tiberija Gemela i pranećaka Gaja Cezara, zvanog Kaligula koji je po dolasku na vlast ubio svog suvladara i zavladao sam. Nakon četiri godine Kaligulu su ubili vlastiti pretorijanci koji su za cara izabrali Germanikovog brata Klaudija, dotad zanemarivanog člana carske obitelji. Nakon Klaudijeve smrti pod sumnjivim okolnostima nasljednici su postali njegov pravi sin Britanika i adoptivni sin Neron. Britanik je otrovan nakon godinu dana i tako je bio eliminiran jedini Neronov rival. Neron, Augustov prapraunuk, bio je posljednji izravni Augustov potomak. Budući da nije ostavio potomka, Augustova nasljednika križaljka se nepovratno raspala. Nakon izmjene četvorice careva Rimom je s carom Vespazijanom zavladala nova dinastija Flavijevaca. Uslijedile su još tri dinastije –  Antonini i Severi, a zatim 27 vladara u 3. stojeću, nakon čega je Dioklecijan dokinuo formalne ostatke republikanskog uređenja, uveo sustav dominata i razdijelio vlast u rimskoj državi na četiri dijela. U četvrtom stoljeću zavladala je dinastija Konstantinovaca, zatim Valentinovaca i Teodozijevaca, te naposlijetku devet vladara od kojih je posljednji, Romul Augustul, ponio titulu posljednjeg cara Zapadnog Rimskog carstva.

Snimka predavanja

Dr. sc. Alka Domić Kunić na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je arheologiju i latinski jezik s književnošću, a na istom je Fakultetu magistrirala i doktorirala stekavši znanstveni stupanj doktora humanističkih znanosti. Nakon četiri godine rada u zagrebačkim srednjim školama gdje je predavala latinski jezik zaposlila se u Odsjeku za arheologiju Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, gdje djeluje i danas. Njen znanstveni interes kreće se u rasponu tema od grčke kolonizacije, preko rimskog osvajanja iliričkog prostora (Dalmacije i Panonije) do razdoblja principata u Rimu i njegovim provincijama. U okviru svog znanstvenog rada sudjelovala je na nizu znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, kao i na znanstvenim projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (Naselja i kulture prethistorijskog i antičkog razdoblja na Jadranu; Romanizacija i kristijanizacija kontinentalne Hrvatske; Romanizacija i kristijanizacija hrvatskog dijela provincije Panonije; Povijesni izvori za Panoniju u doba principata – ovom je projektu bila voditelj); trenutno je suradnik na projektu Hrvatske zaklade za znanost (Između bogova i ljudi – kultovi i stanovništvo rimske Dalmacije prema zavjetnim natpisima). Osim produkcije vlastitih znanstvenih radova, redovito recenzira znanstvene radove i knjige, kao i jedan projekt Hrvatske zaklade za znanost. A. Domić Kunić sudjelovala je i u pripremi izložbe Segestika i Siscija – naselje s početka povijesti u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu. Članica je uredničkog odbora i izvršna urednica Arheoloških radova i rasprava, znanstvenog časopisa Akademijinog Odsjeka za arheologiju, i članica recenzentskog odbora časopisa Acta Illyrica. Godišnjak Udruženja Bathinvs iz Sarajeva. Uz to redovito sudjeluje u predstavljanju knjiga, zbornika i znanstvenih časopisa. Osim znanstvenim radom A. Domić Kunić se bavi i popularizacijom znanosti, pa je tako u Društvu prijatelja Klasične gimnazije održala niz predavanja za javnost; u časopisu Kloks za učenike osnovnih škola objavila niz priloga o grčkoj i rimskoj povijesti i mitologiji; sudjelovala u TV emisiji Treća povijest (HRT 3) tematskog naslova Ilirski ratovi, te u znanstveno-popularnoj seriji Zapisano u kostima (HRT 1), u epizodi Legionar iz Resnika. Dvije akademske godine zaredom je na Katedri za staru povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu održavala predavanja iz obvezatnog kolegija Teorijski pristupi i paradigme u historiografiji stare povijesti, i iz izbornog kolegija Iz povijesti Panonije u rano doba Rimskog Carstva. Sudjelovala je na Proljetnoj arheološkoj školi u okviru tematske cjeline Kontakti i razmjene u balkansko-panonskom Podunavlju, koju je Filozofski fakultet Sveučilišta u Novom Sadu održao za svoje studente poslijediplomskog studija; na okruglom stolu Točke konvergencije i ishodišta utjecaja na sjevernom Jadranu, koji je za studente poslijediplomskog doktorskog studija organizirao Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Alka Domić Kunić bila je članica stručnih povjerenstava za ocjenu i obranu sinopsisa disertacija nekoliko kandidata; vanjska predavačica nekolicini studenata na poslijediplomskom doktorskom studiju arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; članica stručnih povjerenstava za izbor u znanstveno zvanje; u dva mandata članica stručnog povjerenstva za područje humanističkih znanosti unutar Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Osim znanstvenim i nastavnim radom, A. Domić Kunić se bavi prevođenjem djela latinske književnosti na hrvatski jezik.