U sklopu ciklusa predavanja Znanost u žarištu koje organizira Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kako bi na na zanimljiv i pristupačan način predstavila rezultate istraživanja svojih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, u srijedu 5. travnja 2023. u Knjižnici HAZU predavanje pod naslovom Od Zagreba do Madagaskara: poletimo s čigrama održala je doc. dr. sc. Jelena Kralj, znanstvena savjetnica, upraviteljica Zavoda za ornitologiju HAZU. Ona se istraživanjem čigri bavi od 2012., a istraživanja su dijelom provedena kroz međunarodni projekt Interreg Slovenija-Hrvatska Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave (2017.-2020.) te kroz sadašnji projekt Hrvatske zaklade za znanost Kopno ili more: ekološki i genetički aspekti izbora staništa crvenokljune čigre (2021-2025.). U predavanju je pojasnila da se za istraživanje kretanja ptica selica koristi napredna tehnologija i razvijaju nove metode analiza podataka. „U istraživanju kretanja čigri, osim uobičajenog prstenovanja, koristimo svjetlosne geolokatore i GPS uređaje. Svjetlosnim geolokatorima utvrđujemo područja na kojima ptice borave izvan razdoblja gniježđenja, ali i njihovu dnevnu aktivnost, pa pomoću njih otkrivamo gdje se tijekom selidbe čigre najviše hrane. Na taj smo način saznali da je selidbeni put čigri dug više od 9000 kilometara, a prolazi preko Sredozemnog i Crvenog mora te obalom Afrike do Mozambičkog kanala i Madagaskara gdje provode zimu. GPS uređaji precizno pokazuju područja hranjenja čigri u okolici njihovih kolonija, ali i neka neuobičajena kretanja“, kazala je Jelena Kralj. U Hrvatskoj je zabilježeno oko 400 parova čigri, od kojih se od 140 do 180 gnijezdi na području Zagreba i okolice, najviše na Savi kod Hrušćice i šljunčari Rakitje koje su 2019. proglašene područjem ekološke mreže Natura 2000.

Snimka predavanja

Doc. dr. sc. Jelena Kralj završila je diplomski i poslijediplomski studij biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Znanstvena je savjetnica u Zavodu za ornitologiju HAZU u kojem je zaposlena od 1992., a kao upraviteljica od 2012. Bavi se istraživanjem kretanja ptica i istraživanjima zajednica ptica različitih staništa. Do sada je objavila više od 60 znanstvenih radova, devet uredničkih ili autorskih knjiga te je s predavanjima ili posterima sudjelovala na više od 40 znanstvenih konferencija i stručnih skupova. Naslovni je docent na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i nositelj kolegija Ornitologija  na diplomskom studiju biologije. Mentorirala je više doktorskih i diplomskih radova. Predstavnik je Hrvatske u u znanstvenom tijelu za provedbu Bonske konvencije (Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja) i znanstvenom tijelu AEWA-e (Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica). Koordinator je Međunarodne grupe stručnjaka za žličarku (Eurasian Spoonbill International Expert Group -ESIEG).

Dr. sc. Jelena Kralj završila je diplomski i poslijediplomski studij biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Znanstvena je savjetnica u Zavodu za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u kojem je zaposlena od 1992., a kao upraviteljica od 2012. godine.

Bavi se istraživanjem kretanja ptica i istraživanjima zajednica ptica različitih staništa. Do sada je objavila više od 60 znanstvenih radova, devet uredničkih ili autorskih knjiga te je s predavanjima ili posterima sudjelovala na više od 40 znanstvenih konferencija i stručnih skupova.

Naslovni je docent na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i nositelj kolegija «Ornitologija»  na diplomskom studiju biologije. Mentorirala je više doktorskih i diplomskih radova.

Predstavnik je Hrvatske u u znanstvenom tijelu za provedbu Bonske konvencije (Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja) i znanstvenom tijelu AEWA-e (Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica). Koordinator je Međunarodne grupe stručnjaka za žličarku (Eurasian Spoonbill International Expert Group -ESIEG).

Istraživanjem čigri bavi se od 2012. godine, a istraživanja su dijelom provedena kroz međunarodni projekt Interreg Slovenija-Hrvatska „Očuvanje populacija čigri u porječju Save i Drave“ (2017-2020) te kroz sadašnji projekt HRZZ IP-2020-02-8793 Kopno ili more: ekološki i genetički aspekti izbora staništa crvenokljune čigre (2021-2025.).