PROGRAM KONFERENCIJE

Konferencija Lasting Possessions: Old Master Collections Across Provenance Research and Beyond održava se 13. i 14. prosinca u dvorani Knjižnice HAZU, Trg J. J. Strossmayera 14 u Zagrebu.

Konferencija je organizirana u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama ZagArtColl_ProResearch, koji se provodi u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU, a cilj joj je predstaviti problematiku i suvremene metodološke pristupe u povijesti umjetnosti, s osobitim obzirom na zbirke starih majstora i integraciju rezultata istraživanja s muzejskom praksom.

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt na otvorenju konferencije je podsjetio da HAZU sa sedam svojih objekata u obnovi i dalje postiže iste uspjehe kao da su neoštećeni u njihovim nekretninama i građevinama. “Nakon potresa 2020. Akademijini muzeji, kao i svi u Zagrebu, u dosad su neviđenim izazovima u obnovi zgrada i osmišljavanju novih postava, a te okolnosti potiču promišljanje načina izlaganja, interpretacije i restauracije fundusa. Potres koji nam se dogodio na neki način izazvao je reevaluaciju svega što imamo i stvaranje novih pogleda”, kazao je akademik Neidhardt.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je da projekt Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama uz stručni i znanstveni dio ima važnu ulogu kao katalizator za raspravu o ovoj temi, a posredno ili neposredno za rezultat i sjajnu izložbu nizozemskog slikarstva u 17. stoljeća u hrvatskim zbirkama, otvorenu u Klovićevim dvorima.

“Sve se nekako sretno uklapa u naše kulturno-političke prioritete, a jedan od njih je povezivanje naših baštinskih ustanova. Kao ministricu me iznimno veseli da ta strašna kriza i činjenica da su muzeji zatvoreni, a građa evakuirana nije rezultirala time da kustosi odu kući, nego nizom novih, alternativnih i kreativnih načina povezivanja, izlaganja, istraživanja, skrbi o baštini”, istaknula je ministrica. Po njezinim riječima, projekt dijelom donosi i suočavanje s našom prošlošću i potreba da, kao kultura i muzejska zajednica, istraživanjem provenijencije, atribuiranjem i adekvatnim prezentiranjem povijesti i načina na koji su umjetnine došle u naše zbirke osvijestimo ne samo one sretne i dobre priče velikih donatora i kolekcionara, nego i one nesretne kada su predmeti oduzimani, a obitelji protjerivane.” “Hrvatska se odlučila za striktnu legislativu kada govorimo o mogućim povratima, no vrlo često već sama atribucija, prezentacija i osvještavanje o tome čiji su predmeti i kako su došli u muzeje nasljednicima koji ih možda i neće potraživati daje oblik satisfakcije i priznanja”, dodala je Nin Obuljen Koržinek.

Voditeljica projekta Ljerka Dulibić rekla je da se ovim projektom želi umjetninama vrate barem djelić izgubljene memorije. “Završavamo projekt u okviru kojega smo, iako iseljeni iz svog matičnog muzeja uspjeli ostvariti značajne muzejske suradnje, među kojima je nevjerojatno snažna i iznimno važna uloga koju imaju Klovićevi dvori u postpotresnom razdoblju kada je većina muzeja zatvorena”, istaknula je Ljerka Dulibić. Kako je dodala, sada im preostaje povratak stalnog postava galerije na drugi kat Akademijine palače na Zrinjevcu i osmisliti novi postav koji će privući mlađe generacije. Svoju je viziju i kreativne zamisli za galeriju nakon obnove predstavio arhitekt Krešimir Rogina, istaknuvši potrebu njezinog rebrendiranja te veće prepoznatljivosti i prisutnosti.