U utorak 1. travnja u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru održano je predstavljanje zbornika radova “Luka Jelić (1864. – 1922.) istraživač i znanstvenik: valorizacija znanstvenog opusa”. Zbornik nastao kao rezultat istoimenog znanstvenog skupa održanog u listopadu 2019. objavljen je u nakladništvu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a njegovi su sunakladnici Arheološki muzej u Splitu i Arheološki muzej Zadar.

Obraćajući se okupljenima u ime nakladnika akademik Nenad Cambi, voditelj Akademijinog zadarskog zavoda, ovom je prigodom istaknuo: “Ovaj zbornik o Luki Jeliću kao i prethodno održan znanstveni skup vrlo su značajne inicijative potekle od naše nažalost prerano preminule djelatnice dr. sc. Martine Dubolnić Glavan s ciljem da se iz pozicija modernih znanstvenih spoznaja preispita opus jednog od pionira arheologije i povijesne znanosti na našem prostoru. Spoznaje do kojih je, neumorno radeći, došao don Luka Jelić nerijetko su bile prilično neargumentirano odbacivane, a često i nepravedno zapostavljane. Znanstveni radovi koji se nalaze u ovom zborniku preispitali su takve postupke i u velikoj mjeri pokazali da su brojne Jelićeve spoznaje i dan danas relevantne.”

Dr. sc. Ante Jurčević, ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu, jednako kao i dr. sc. Morana Vuković, ravnateljica Arheološkog muzeja Zadar, također su istaknuli golem doprinos pokojne Martine Dubolnić Glavan koja je bila glavni organizator znanstvenog skupa o valorizaciji Jelićeve znanstvene ostavštine, te su skrenuli pozornost i na njezinu vrlo zapaženu izložbu “Krajolici i spomenici zadarskog područja krajem 19. i početkom 20. stoljeća u istraživanjima prof. dr. sc. Luke Jelića” na kojoj je na suvremen način prezentirala prebogatu građu Jelićevog opusa arhiviranog u oko 70 kutija u Arheološkom muzeju u Splitu.

Zbornik sadrži 18 znanstvenih i stručnih radova koji obuhvaćaju različite teme koje su zaokupljale istraživačku znatiželju don Luke Jelića. One obuhvaćaju različite znanstvene discipline kao što su povijest, arheologija, povijest umjetnosti, etnologija i lingvistika. Opseg zbornika iznosi oko 500 stranica, a vrijedi istaknuti kako su radovi popraćeni brojnim ilustracijama u vidu fotografija, crteža, tlocrta i karata koje je mahom osobno izradio Jelić, istaknula je predstavljajući Zbornik izv. prof. dr. sc. Karla Gusar s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, inače jedna od njegovih recenzentica.

U svom izlaganju o sadržaju Zbornika dr. sc. Antun Nekić, viši znanstveni suradnik Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru naglasio je kako se već iz naslova priloženih radova jasno uočava zapanjujuća svestranost Luke Jelića.

Još jedan element koji je zajednički gotovo svim radovima ovog Zbornika jest taj da su se autori, očekivano, koristili ostavštinom Luke Jelića. Ona je značajna iz nekoliko motrišta od kojih je najvažnije to da je Jelić svojim radom sačuvao određene izvore koji nam danas više nisu dostupni i za koje znamo samo zahvaljujući činjenici da su dio njegove ostavštine. Nadalje, kroz radove se otkriva svijet unutar kojeg su se gibali ondašnji intelektualci i znanstvenici. Riječ je o vrlo širokom krugu ljudi koji su činili gustu društvenu mrežu unutar koje se Jelić kretao i radio, dodao je Nekić.

Na koncu se prof. dr. sc. Tado Oršolić, upravitelj Zavoda i uz dr. sc. Nikolu Markulina glavni urednik Zbornika zahvalio svim autorima i recenzentima na suradnji, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Zadarskoj županiji te Zakladi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji su financijski pomogli tiskanje ovog djela.