Hrvatsko povjerenstvo za geodeziju i geofiziku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziralo je u petak 20. prosinca 2024. u dvorani Knjižnice HAZU predavanja Povijest meteoroloških mjerenja na Opservatoriju Zagreb-Grič i Sadašnja i buduća mjerenja na Opservatoriju Zagreb-Grič. O povijesti mjerenja na Opservatoriju Zagreb-Grič govorio je dr. sc. Antun Marki, viši predavač na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, dok je o sadašnjem položaju postaje i mjerenjima koja se provode od zagrebačkih potresa do danas govorila dipl. ing. Dubravka Rasol, načelnica Sektora za meteorološka motrenja i klimatološke podatke Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Prvog dana prosinca navršile su se točno 163 godine od početka službenih motrenja na Opservatoriju Zagreb-Grič. Vjerojatno njeni začetnici Ivan Stožir, kasnije Andrija Mohorovičić, Stjepan Škreb, Josip Goldberg i mnogi drugi nisu ni pomislili da će se motrenja na Griču obavljati tako dugo i tako predano. Iako je u razdoblju od 1861. do danas bilo vrlo teških vremena (I. i II. svjetski rat, Domovinski rat i velika ekonomska kriza 1929.) ništa se od toga nije odrazilo na kvaliteti mjerenja i opažanja, zahvaljujući prije svega profesionalnom pristupu motritelja.
Za prva motrenja na postaji utemeljenoj u okviru Kraljevske velike realke na Griču br. 3 u Zagrebu bio je zadužen profesor fizike Ivan Stožir. On je trideset godina savjesno i predano mjerio temperaturu i vlažnost zraka, tlak i količinu oborine, procjenjivao naoblaku i jakost vjetra, vodio brigu o instrumentima, obrađivao podatke i pripremao izvještaje. Nakon umirovljenja Ivana Stožira, naš slavni geofizičar Andrija Mohorovičić imenovan je 1892. upraviteljem Opservatorija te je jednako savjesno nastavio meteorološka mjerenja, a uz to je uveo i mjerenja niza novih parametra i značajno je modernizirao Opservatorij. Opservatorij na Griču je do 1987. godine bilo u sastavu Geofizičkog zavoda, a 1. siječnja 1987. predan je Državnom hidrometeorološkom zavodu te je postao dio državne mreže meteoroloških postaja.
Mjerenja na Opservatoriju Zagreb-Grič provodila su se neometano po pravilima meteorološke struke sve do zagrebačkih potresa 2020. godine. Zgrada Državnog hidrometeorološkog zavoda
u kojoj se nalazio Opservatorij teško je oštećena u potresima, zbog čega su dijelovi Opservatorija privremeno premješteni na obližnje lokacije, pa je upitna održanost homogenosti meteoroloških vremenskih nizova podataka koji se na tom Opservatoriju prikupljaju pune 163 godine te predstavljaju osnovu za istraživanje klimatskih kolebanja i klimatskih promjena na području Hrvatske.
Za istaknuti je i da su meteorološke informacije s Griča postale svakodnevica mnogih generacija stanovnika Zagreba i Hrvatske, pa je time i Opservatorij Zagreb-Grič postao dio kulturne baštine i identiteta koji bi neizostavno valjalo u aktivnom obliku sačuvati za buduće generacije i nastaviti s prikupljanjem meteoroloških podataka. Ostaje nam nadati se da će meteorološka motrenja na lokaciji Zagreb-Grič u obnovljenoj zgradi imati svjetlu budućnost i trajati barem naredne 163 godine.