Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Matica hrvatska organiziraju izložbu Dante u djelima suvremenih hrvatskih umjetnika (Vatroslav Kuliš, Tomislav Buntak, Zlatko Keser, Igor Rončević, Antun Boris Švaljek i Kuzma Kovačić) povodom 700. obljetnice Danteove smrti.
Otvorenje izložbe bit će u petak 24. rujna 2021. u 12 sati u Kabinetu grafike HAZU, Trg Josipa Jurja Strossmayera 12 u Zagrebu. Autor izložbe je Milan Bešlić, a izložba se može razgledati od 24. rujna – 16. listopada 2021. svakim radnim danom od 11 do 18 sati, a subotom od 10 do 14 sati.

Iz teksta Milana Bešlića:

Šest suvremenih hrvatskih umjetnika ispisali su svoju stranicu Božanstvene komedije u likovnom jeziku čvrsto je ukoričivši u knjigu pisanu crtom i bojom kroz sedam stoljeća počev od prvoga cjelovitog izdanja trodijelne, odnosno, trobrodne gotičke katedrale, kako još znaju kazati vrsni poznavatelji Danteova književnog opusa za to remek-djelo talijanske i svjetske književnosti. Kad kažem da su likovni umjetnici svoje djelo ukoričili u knjigu koja se piše stoljećima, tada nastojim skrenuti pozornost na činjenicu da je Danteovo djelo uvijek aktualna tema. Ono nesmanjenim intenzitetom privlači umjetnike iz cijeloga svijeta, o čemu najslikovitije govore crteži i slike s potpisima klasika europskog slikarstva na stranicama te jedinstvene i do kraja neukoričene knjige. Dakle, riječ je o paradigmatskim djelima postavljenim u sam pojam slikarske tradicije, počevši od velikih majstora srednjega vijeka do kanonskih autora moderne umjetnosti i smionih promicatelja suvremenoga likovnog diskursa. U velikom vremenskom luku od sedam stoljeća najvrsniji likovni stvaraoci otkrivali su u Danteovim zvonkim rimama i slikovitim tercinama začudne predjele duhovnosti i slojevitu strukturu ljudskoga bića i oblikovali u svoje djelo produbljujući ujedno i sam pjesnikov glas novom izražajnom snagom u drugom, u likovnom mediju. Naime, drukčije su govorili o istim sadržajima, učvršćujući vlastiti diskurs pozivanjem na skladno rimovane jedanaesterce u jednu i jedinu ishodišnu točku svojega stvaralačkog postupka kojim su vizualno izražavali Danteovu pisanu riječ koja se uglavnom pokazivala u živim, stvarnim i iznimnim slikama. Djela likovnih umjetnika mogu se kroz povijest listati u stilskim mijenama i autorskim ostvarenjima kao opsežna i zasebna dantološka tema intrigantna srednjovjekovnim i modernim dantistima. Impresivna likovna literatura nedvojbeno je i važna sastavnica u čitanju Božanstvene komedije, napose kao prilog znanstvenom istraživanju, teorijskom proučavanju i kritičkom vrednovanju kontekstu novih interpretacija samoga djela toga zaglavnog kamena kasnoga srednjeg vijeka. Rečenoj literaturi još se domeću prilozi o dijagnosticiranju promjenjivoga književnog ukusa i društvenog interesa za Danteovo književno djelo čije oscilacije najbolje govore kroz minulih sedam stoljeća, i, dakako, recepcija samoga spjeva u suvremenoj dantologiji i aktualnoj književnoj produkciji. Danteove djelo stoljećima je aktualna tema teoretičarima književnosti, otvorena filozofijskim i teološkim opservacijama, poticajna brojnim naraštajima pjesnika na svim jezicima u različitim kulturama i stvaralački privlačna likovnim umjetnicima u svakom vremenu.