Znanstveno vijeće za medicinu i tehniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziralo je skup Robotika i umjetna inteligencija u medicini u četvrtak 19. prosinca 2024. u dvorani Knjižnice HAZU. Uvodne riječi održali su predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, tajnica Razreda za medicinske znanosti akademkinja Vida Demarin i tajnik Razreda za tehničke znanosti akademik Ignac Lovrek. 

U svom je govoru akademik Neidhardt podsjetio da robotika i umjetna inteligencija već duže vrijeme oblikuju budućnost medicine utječući na dijagnostiku, liječenje i skrb o pacijentima. “Medicina je oduvijek bila na čelu tehnološkog napretka, ali danas ulazimo u novu eru u kojoj te tehnologije postaju ključni partneri u zdravstvenom ekosustavu. Umjetna inteligencija i robotika unaprjeđuju sposobnosti liječnika i kirurga poboljšavajući ishode i čineći skrb dostupnijom. Međutim, razvoj tih tehnologija izlaže nas i određenim rizicima i postavlja etička pitanja poput pristupačnosti, zaštite privatnosti pacijenata i održavanja ljudske dimenzije u medicini. Iako umjetna inteligencija i robotika revolucioniraju medicinu, važno je osigurati da te inovacije služe čovječanstvu i da ne ugrožavaju osnovne vrijednosti poput empatije i suosjećanja u skrbi za pacijente.”, kazao je akademik Neidhardt.

Uvodno izlaganje na temu Robotika i umjetna inteligencija u medicini održao je akademik Bojan Jerbić, o umjetnoj inteligenciji u ranoj dijagnostici raka pluća govorio je akademik Miroslav Samaržija, o robotskoj prostatektomiji prof. dr. sc. Tvrtko Hudolin, o Nacionalnom programu za probir i rano otkrivanje raka prostate doc. dr. sc. Tomislav Kuliš, a o novim metodama robotske stereotaktičke navigacije doc. dr. sc. Marko Švaco.

Robotska kirurgija omogućuje veću preciznost, manja oštećenja tkiva i brži oporavak pacijenata. Kirurzi mogu izvoditi složene operacije uz minimalizaciju rizika od ljudskih pogrešaka. Na dijagnostičkom planu umjetna inteligencija analizira velike količine podataka čineći dijagnoze bržima i točnijima. Algoritmi strojnog učenja pomažu u ranom otkrivanju bolesti poput raka i kardiovaskularnih problema, a omogućuju i predviđanje zdravstvenih rizika prije nego što simptomi postanu vidljivi. Umjetna inteligencija pomaže i u personaliziranoj medicini prilagođavajući tretmane specifične za pacijenta, što povećava šanse za uspjeh i smanjuje nuspojave. Osim toga, umjetna inteligencija i robotika smanjuju opterećenje zdravstvenih sustava, osobito u područjima s nedostatkom liječnika, putem telemedicine i virtualnih pomoćnika. Robotika poboljšava rehabilitaciju zahvaljujući egzoskeletima i robotskim protezama koji ljudima vraćaju pokretljivost i neovisnost. Navedene tehnologije pomažu u otkrivanju novih lijekova i omogućuju automatizirane operacije s minimalnom ljudskom intervencijom.

O predavačima

Akademik Miroslav Samaržija je istaknuti pulmolog i stručnjak za respiratornu insuficijenciju i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Svoju medicinsku karijeru započeo je specijalizacijama iz nuklearne medicine i interne medicine, a nakon toga se posvetio pulmologiji. Od 2011. godine, kao predstojnik Klinike za plućne bolesti u KBC Zagreb, vodi značajan znanstveni i klinički rad. Akademik Samaržija je autor više od 340 znanstvenih radova, od kojih je 239 indeksirano u Current Contents bazi, a citiran je više od 3,400 puta. Bio je organizator brojnih međunarodnih skupova i predavač na više od 50 konferencija. Njegov znanstveni rad obuhvaća ključne aspekte pulmologije, respiracijskih bolesti i novih dijagnostičkih pristupa. Posebno se ističe njegov doprinos primjeni umjetne inteligencije u medicini. Kao nacionalni koordinator Programa ranog otkrivanja raka pluća, integrira umjetnu inteligenciju za volumetrijsku 3D analizu LDCT snimaka. Voditelj je radne skupine za implementaciju ovog programa u EU, u sklopu projekta SOLACE, te surađuje s MIT-om na razvoju prediktivnih modela za preciznu dijagnostiku raka pluća. Član je Radne skupine EASAC-a i FEAM-a, gdje doprinosi izradi smjernica za primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu, čime oblikuje budućnost europske medicinske politike i tehnologije.

 Prof. dr. sc. Tvrtko Hudolin je diplomirao i doktorirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a specijalizaciju iz urologije započeo je 2001. na KBC-u Zagreb. Posvetio se urološkoj onkologiji, liječenju raka prostate, mjehura i testisa, robotskoj radikalnoj prostatektomiji i transplantaciji bubrega.Tijekom specijalizacije, ali i nakon nje, boravio je u nekoliko inozemnih ustanova s kojima Klinika za urologiju ima suradnju, poput Sveučilišne bolnice u Baselu,   Mayo Clinic u Rochesteru te Memorial Sloan Kettering Cancer Center u New Yorku. Od 2019. godine dio je tima za robotičku kirurgiju KBC-a Zagreb, a od 2022. izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Profesor Hudolin autor je više od 70 znanstvenih publikacija indeksiranih u PubMedu, a bio je i recenzent u više istaknutih znanstvenih časopisa. Aktivno sudjeluje u brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima

Doc. dr. sc. Tomislav Kuliš, urolog, radi u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2005. godine, a specijalizaciju iz urologije završio je 2012. godine. Godine 2010. stekao je magisterij iz Menadžmenta u zdravstvu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dok je 2013. obranio doktorsku disertaciju na Sveučilištu u Zagrebu s temom o gubitku koštane mase nakon transplantacije bubrega. FEBU europski ispit iz urologije položio je 2014. godine, a 2017. završio subspecijalizaciju iz urološke onkologije. Iste godine imenovan je asistentom, dok je 2024. godine postao docent na Katedri za urologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područja njegovog znanstvenog i kliničkog interesa uključuju uroonkologiju, genetiku testisa i raka prostate, primjenu termografije te unapređenja u minimalno invazivnoj i robotskoj kirurgiji. Tomislav Kuliš autor je više od 90 znanstvenih publikacija i održao je preko 70 izlaganja na nacionalnim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Također je bio recenzent za nekoliko znanstvenih časopisa, član uredničkog odbora u dva znanstvena časopisa, a trenutno je član uredničkog odbora jednog znanstvenog časopisa. Aktivno sudjeluje u brojnim znanstvenim projektima i dobitnik je više nagrada za svoja akademska i znanstvena postignuća.

Doc. dr. sc. Marko Švaco radi na Zavodu za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu. Voditelj je Katedre za autonomne sustave i računalnu inteligenciju te voditelj Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA). Na FSB-u je zaposlen od 2010. godine gdje je 2015. doktorirao. U toku doktorskog studija usavršavao se na KTH, Švedska. Njegov znanstveno istraživački fokus je u području medicinske robotike i autonomnih sustava. U nastavnom radu nositelj je i sunositelj većeg broja kolegija iz područja robotike i autonomnih sustava. Od 2024. godine voditelj je sveučilišnog prijediplomskog i diplomskog Studija mehatronike i robotike na FSB-u. Kao suradnik ili istraživač sudjelovao je u više od 20 projekata, a trenutačno je voditelj dva znanstvena i tri istraživačka projekta. Kao autor ili koautor objavio je 19 radova u međunarodnim časopisima i više od 30 radova na međunarodnim konferencijama. Kao jedan od glavnih članova istraživačkog tima, bio je uključen u razvoj robotskog sustava RONNA za primjenu u neurokirurgiji, koji je prvi neuronavigacijski robotski sustav razvijen u Republici Hrvatskoj. Jedan je od suosnivača MedTech startup-a RONNA Medical. Dobitnik je većeg broja domaćih i inozemnih nagrada od kojih se ističe nagrada za najboljeg mladog istraživača “Vera Johanides”, Hrvatske akademije tehničkih znanosti (HATZ) 2019. godine. Član je znanstvenih i uređivačkih odbora dva znanstvena časopisa te sudjeluje kao član različitih odbora četiri znanstvene konferencije.