U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Državnog hidrometeoroškog zavoda u petak, 23. rujna 2022. ispred bivše zgrade DHMZ-a na adresi Grič 3, na Gornjem gradu u Zagrebu održana je svečanost otkrivanja spomen ploče – proglašenje zgrade na Griču 3 Povijesnim mjestom Europskog fizikalnog društva (European Physical Society Historic Site) kao mjestom epohalnog otkrića Andrije Mohorovičića. Status Povijesno mjesto Europskog fizikalnog društva (EPS Historic Sites) dodjeljuje se onim mjestima u Europi koja su važna za povijest i razvoj fizike, a zgrada na Griču 3 prvo je takvo mjesto u Hrvatskoj. Ondje je Andrija Mohorovičić, tada upravitelj meteorološkog opservatorija na toj adresi, došao do najvećeg otkrića u seizmologiji koje ga je svrstalo među najznačajnije prirodoslovne znanstvenike prve polovine 20. stoljeća. Proučavajući seizmografske zapise potresa u Pokupskom 1909. otkrio je da Zemlja kao planet nije monolitna kamenita tvorba, nego se sastoji od slojeva vrlo različita sastava, od kojih je najtanji Zemljina kora, tlo na kojem živimo. To otkriće se smatra najvećim znanstvenim otkrićem do kojega je došao neki znanstvenik radeći u Hrvatskoj, a granica kore i plašta u njegovu čast dobila je naziv Mohorovičićev diskontinuitet (ili skraćeno Moho sloj), što je najveći dio planeta Zemlje nazvan po nekoj osobi. Istraživanja geofizičara i astronoma usmjerila su se tada prema zamršenoj unutrašnjosti planeta.

“Na ovom mjestu započela su meteorološka mjerenja čiji kontinuitet se nastavlja i danas. Ovo je i mjesto gdje je Andrija Mohorovičić počeo raditi najprije kao meteorolog, proučavao ekstremne vremenske pojave te napisao znanstvene meteorološke radove. Ponosni smo da DHMZ baštini njegove spoznaje i znanja te što će ovo mjesto stati uz bok povijesnim mjestima u Europi, poput rodne kuće Alberta Einsteina. Od danas će ovo mjesto postati kulturna i znanstvena točka Zagreba”, kazala je glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda, dr. sc. Branka Ivančan-Picek.

Profesor emeritus Ivica Picek, predstavnik Hrvatskog fizikalnog društva (HFI) ispričao je okupljenima kako je došlo do nominacije Griča 3 kao Povijesnog mjesta Europskog fizikalnog društva istaknuvši da je glavni motiv HIF-a bio povećati vidljivost znanstvenog značaja Andrije Mohorovičiča u Hrvatskoj gdje je manje poznat nego u svijetu te izrazio zadovoljstvo što je HIF uspio u svojoj nakani unatoč tome što je svečanost morala biti prolongirana za dvije godine zbog zagrebačkog potresa i pandemije.

“Nakon što je u travnju ove godine u ovom parku dobio svoj spomenik, jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika proglašenjem povijesnog mjesta Europskog fizikalnog društva danas dobiva novu počast. Ovdje je otkrio zakonitosti širenja potresnih valova, kao i plohe diskontinuiteta u Zemljinoj kori i time diljem svijeta pronio ime Zagreba i Hrvatske. To je najveće znanstveno otkriće ostvareno u Hrvatskoj i Zagrebu. Ta ploha smještena između Zemljine kore i plašta ispod nje, nazvana Mohorovičićev diskontinuitet ili Moho, najveći je spomenik Andriji Mohorovičiću, veći nego smo možda i svjesni jer to je najveći objekt nazvan po nekoj osobi ne samo na planetu Zemlji, nego i u cijelom Sunčevom sustavu. Mohorovičićevo ime nosi i jedan krater na Mjesecu, kao i jedan asteroid, tako da možemo reći da je prije dobio zaslužene počasti u svemiru i u unutrašnjosti Zemlje nego u svom Zagrebu. Hrvatska akademija ponosi se Mohorovičićem kao svojim članom, kao što je rano, 15-ak godina prije njegovih velikih otkrića, prepoznala njegovu nadarenost izabravši ga 1893. za dopisnog, a 1898. za redovitog člana Akademije kojoj je pripadao 43 godine, do smrti 1936. Dakle, bio je član naše Akademije i u vrijeme svojih otkrića kojih se danas sjećamo. Potresi koji su nas pogodili 2020. podsjetili su nas na zasluge ovog velikana i na aktualnost njegovih otkrića. On je još prije više od 100 godina upozoravao na nužnost pridržavanja posebnih propisa pri gradnji zgrada u potresnom području. Baština Andrije Mohorovičića živi i dalje te je neizostavni dio hrvatske i svjetske znanosti, ali i naših života”, naglasio je rekao je akademik Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU, u svom pozdravnom govoru.

Predsjednik Europskog fizikalnog društva (EPS) dr. sc. Luc Bergé prisutne je upoznao s aktivnostima i projektima EPS-a usmjerenih na popularizaciju fizike i njezin doprinos ekonomskom, tehnološkom, društvenom i kulturnom razvoju Europe. “Bivša zgrada DHMZ-a na Griču 3 savršeno zadovoljava naše kriteriji dodjele statusa Povijesnog mjesta EPS-a, jer su u njoj djelovali prestižni znanstvenici i genijalni geofizičari. Ovu zgradu zapamtit ćemo i kao prvo hrvatsko Povijesno mjesto EPS-a”, zaključio je dr. sc. Luc Bergé.

Izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Madeleine Wolf podsjetila je da je Andrija Mohorovičić svojim epohalnim otkrićem zadužio znanstveni svijet i čovječanstvo. “Upravo u godini u kojoj ćemo obilježiti njegovu 165 godišnjicu rođenja, drago nam je da se zbog njegovog predanog rada i ove spomen-ploče grad Zagreb još jednom stavlja na kartu velikih svjetskih otkrića. Andrija Mohorovičić bio je veliki znastvenik i veliki čovjek te kao takav primjer svim mladim znanstvenicima”, rekla je Madeleine Wolf.

Svečanost je nastavljena u palači Narodnog doma HAZU predavanjem akademika Mirka Orlića o životu i djelu Andrije Mohorovičića.