Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je u ponedjeljak 29. travnja u Knjižnici HAZU svoj dan i 163. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2023. Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, pod predsjedanjem bana Josipa Šokčevića, na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije.

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt u svom je govoru istaknuo da se proslava Dana HAZU ove godine održava u Knjižnici HAZU jer se palača HAZU i još sedam akademijinih zgrada trenutno obnavlja od posljedica potresa 2020. Podsjetio je da se upravo ove godine navršava 140. godišnjica zgrade Knjižnice HAZU, koja je 1884. sagrađena kao Kemijski laboratorij, prema projektu Hermanna Bollea, a na inicijativu Gustava Janečeka, utemeljitelja moderne hrvatske kemije, kasnijeg predsjednika Akademije. Odlukom Vlade Republike Hrvatske vlasništvo nad zgradom 1997. je preneseno je na Hrvatsku akademiju na temelju zamjene Akademijina zemljišta za potrebe podizanja novoga kompleksa PMF-a na zagrebačkom Horvatovcu, a 2001. pristupilo se njezinu uređenju prema projektu čiji su autori akademici Miroslav Begović, Ante Vulin i Velimir Neidhardt te je prije 15. godina, 29. travnja 2009., svečano otvorena novouređena zgrada Knjižnice HAZU.

„Nadajmo se da ćemo sljedeće godine, o 1100. obljetnici stvaranja Hrvatskoga Kraljevstva, ponovno slaviti ovaj Dan Akademije u atriju naše obnovljene neorenesansne palače“, rekao je akademik Neidhardt koji se ukratko osvrnuo na djelovanje Akademije od osnutka do danas.

„Od 1861. pa sve do danas Akademija pridonosi razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture te razvoju i napretku hrvatskog društva u cjelini promičući izvrsnost s diseminacijom najviših dosega hrvatske znanosti i umjetnosti u domovini i svijetu. U poslanju Hrvatske akademije jest promicati jedinstvo, bez podjela njezinih građana po bilo kojoj osnovi, prema potrebnom napretku u svim područjima života, posebno na hrvatskom etničkom prostoru. Za nas u Hrvatskoj akademiji postoji samo jedna Hrvatska.

Akademijino služenje razvoju i boljitku Hrvatske zahvaljujemo prije svega društveno priznatom stvaralačkom i moralnom autoritetu njezinih članova, nekad i danas. Kao 18. Akademijin predsjednik želim odati duboku zahvalnost generacijama naših članova, velikana hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, koji su gradili našu Akademiju, a ujedno i hrvatski nacionalni identitet i društvo svojim djelima, otkrivajući hrvatsku znanost i umjetnost Europi i svijetu.“, rekao je akademik Neidhardt. Iznio je podatke da HAZU danas ima 121 redovitog člana, 104 dopisna člana sa svih strana svijeta i 73 člana suradnika. Akademija ima i 223 zaposlenika, među njima 86 doktora znanosti. Svi oni djeluju u Zagrebu i u još 16 hrvatskih gradova, u 27 Akademijinih znanstvenoistraživačkih zavoda, sedam muzejsko-galerijskih jedinica, u Knjižnici i Arhivu Akademije te u Arboretumu u Trstenom.

Proces obnove nije prekinuo uobičajene djelatnosti Hrvatske akademije, pa je u organizaciji ili pod pokroviteljstvom HAZU u 2023. održano 238 događanja, od toga 107 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija i okruglih stolova, 43 predstavljanja knjiga, manifestacije i konferencije za novinare, 41 predavanje, 16 izložbi, 13 svečanosti i dodjela nagrada, jedan koncert, sedam skupština i deset komemoracija. Velik broj tih aktivnosti ostvarile su Akademijine jedinice izvan Zagreba koje nisu pogođene posljedicama potresa.

U izdanju HAZU u 2023. je objavljena 91 publikacija: 15 knjiga, 29 zbornika radova, 23 sveska časopisa, četiri kataloga izložbi, tri knjige sažetaka, šest spomenica preminulim akademicima i jedna partitura. Od navedenih izdanja, 66 svezaka Akademija je objavila kao izvršni izdavač, a 25 kao suizdavač. Potporom Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljeno je 49 publikacija, a među njima je 19 Akademijinih izdanja.

Članovi HAZU izvan Akademije objavili su još 59 knjiga, tako da je, zahvaljujući Akademiji i njezinim članovima, u 2023. objavljeno ukupno 180 publikacija. Od svog osnutka do kraja 2023. Akademija je objavila ukupno 6901 svezak raznih publikacija.

„U tom razdoblju neprekinutoga rada Akademija je svjedočila svjetskim društvenim potresima i prolazila kroz niz nametnutih državnih tvorevina, da bi napokon dočekala Republiku Hrvatsku i trajno usvojila hrvatsko ime kao vodeća povijesna institucija u skrbi za hrvatski identitet u procesu formiranja moderne i samosvojne hrvatske nacije“, rekao je akademik Neidhardt koji je dobitnicima uručio nagrade HAZU.

Nagradu HAZU za područje društvenih znanosti dobio je prof. dr. sc. Ante Uglešić za znanstveno djelo U potrazi za Višeslavovom krstionicom, za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagrađen je dr. sc. Krunoslav Užarević za izuzetne recentne znanstvene doprinose u razvoju metoda i instrumentacije održive kemijske sinteze pomoću mehaničke sile te u mehanokemijskoj i kontroliranoj sintezi nekonvencionalnih poroznih koordinacijskih materijala četvrte generacije kao potentnih katalizatora i spintronskih materijala, za područje prirodnih znanosti nagrađena je prof. dr. sc. Sanja Faivre za istraživanja koja su znatno unaprijedila metodologiju korištenja algnih vijenaca kao markera morske razine visoke razlučivosti, za područje medicinskih znanosti nagrađena je izv. prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, za izvorna znanstvena istraživanja o znanstveno-stručnom i kulturno-povijesnom značenju najstarijeg nacionalnog medicinskog časopisa Liječnički vjesnik, objavljena u autorskoj knjizi i znanstvenim člancima, za područje filoloških znanosti nagradu je dobio prof. dr. sc. Šime Demo za znanstvenu cjelinu označenu nazivom Studije o latinskoj makaronskoj književnosti, koju čine objavljene znanstvene knjige i znanstveni članci u razdoblju 2019.–2023., za područje književnosti nagradu je dobio Radomir Venturin za zbirku pjesama Za srokom okom i to okomito, za područje likovnih umjetnosti nagrađena je izv. prof. dr. sc. Mara Marić za znanstvenu monografiju Otok na kojem cvjetaju limuni – Vrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu, za područje glazbene umjetnosti i muzikologije nagrađen je red. prof. Srećko Bradić za skladbu Druga simfonija, praizvedenu 19. listopada 2023. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, a za područje tehničkih znanosti nagrađen je prof. dr. sc. Marko Čanađija za djelo Termomehanička sprega u čvrstim tijelima i strukturama koje sačinjavaju knjiga Thermomechanics of Solids and Structures: Physical Mechanisms, Continuum Mechanics, and Applications i sedam članaka objavljenih u znanstvenim časopisima u razdoblju 2019. – 2023.

U ime dobitnika nagrada HAZU zahvalila se Stella Fatović-Ferenčić koja je kazala da su dobitnici Akademijinog priznanja svjesni činjenice da njihovi rezultati nisu sigurna niti konačna mjesta jer je njihovo ostvarenje ovisilo o subjektivnim i objektivnim ograničenjima i uvjetovanostima. „Međutim, time naš rad, kao ni onaj naših prethodnika, ne prestaje biti trajnim nadahnućem i izazovom. Njime prodiremo u suštinu prirode, pronalazimo, propitujemo i bilježimo njezine zakonitosti otkrivajući uvijek nešto novo, čineći uvijek korak dalje prema zacrtanim ciljevima. Pritom smo svjesni da u opasnu činjenicu ovladavanja prirode u korist čovjeka  moramo  uključiti punu svijest i veliku odgovornost prije svega očuvanja prirode i to ne u svoju korist već kako bismo osigurali opstanak našeg planeta.  Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, kao ustanova koja obuhvaća i harmonizira vrijednosti koje proizlaze iz znanosti i umjetnosti, ustrajno i kontinuirano pridonosi razvoju takvog svjetonazora. Stoga je priznanje koje dolazi upravo iz ove ustanove trijumf koji nadasve obvezuje te ćemo ga kao takvog zauvijek  pamtiti“, rekla je Stella Fatović-Ferenčić.

Dobitnici NAGRADE HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2023. godinu

Pregled ranijih dobitnika Nagrade HAZU