Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je u četvrtak 27. travnja u Preporodnoj dvorani Narodnog doma HAZU u Zagrebu svoj dan i 162. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2022. Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, pod predsjedanjem bana Josipa Šokčevića, na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije. Uz članove HAZU na svečanoj sjednici bio je nazočan i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković te izaslanici predsjednika Republike Hrvatske Jadranka Žarković i predsjednika Vlade akademik Zvonko Kusić. Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt u svom je govoru istaknuo da se proslava Dana HAZU ove godine održava u Narodnom domu gdje je bilo prvo sjedište Akademije sve do izgradnje njene palače na Zrinjevcu 1880., a koja se trenutno obnavlja od posljedica potresa 2020.

„Od 29. travnja 1861. pa sve do danas, bez obzira na posljedice nedavne pandemije i potresa, Akademija pridonosi razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, razvoju i napretku hrvatskog društva u cjelini promičući izvrsnost s diseminacijom najviših dosega hrvatske znanosti i umjetnosti u domovini i svijetu. Odvojenost od svake vlasti omogućuje Hrvatskoj akademiji slobodnu prosudbu o svemu, bez političkog i bilo kojega drugog nepoželjnog utjecaja. Ona je zbog toga svijest i savjest hrvatske nacije. U poslanju Hrvatske akademije jest promicati jedinstvo, bez podjela njezinih građana po bilo kojoj osnovi, prema potrebnom napretku u svim područjima života, posebno na hrvatskom etničkom prostoru.    Akademijino služenje razvoju i boljitku Hrvatske zahvaljujemo prije svega društveno priznatom stvaralačkom i moralnom autoritetu njezinih članova, nekad i danas. Kao 18. Akademijin predsjednik želim odati duboku zahvalnost generacijama naših članova, velikana hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, koji su gradili našu Akademiju, a ujedno i hrvatski nacionalni identitet i društvo svojim djelima, otkrivajući hrvatsku znanost i umjetnost Europi i svijetu“, rekao je akademik Neidhardt. Iznio je podatke da HAZU danas ima 128 redovitih članova, 108 dopisnih članova i 77 članova suradnika. Akademija ima i 213 zaposlenih, među njima 86 doktora znanosti. Svi oni djeluju u Zagrebu i u još 16 hrvatskih gradova, u 27 Akademijinih znanstvenoistraživačkih zavoda, 7 muzejsko-galerijskih jedinica, u Knjižnici i Arhivu HAZU te u Arboretumu u Trstenom.

Ukidanje epidemioloških mjera omogućilo je veći broj javnih događanja u organizaciji ili pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije u 2022. nego u protekle dvije godine pa ih je održano 232, od toga 86 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija i okruglih stolova, 44 predstavljanja knjiga, manifestacija i konferencija za novinare, 35 predavanje, 17 izložbi, 11 posjeta, 25 svečanosti i dodjela nagrada, pet koncerata, pet skupština i devet komemoracija. Velik broj tih aktivnosti ostvarile su Akademijine jedinice izvan Zagreba koje nisu pogođene posljedicama potresa.

I u 2022. je nastavljena izdavačka djelatnost HAZU te su objavljene 83 publikacije: 17 knjiga, 16 zbornika radova, 32 sveska časopisa, 2 kataloga izložbi, 3 knjige sažetaka, 11 spomenica preminulim akademicima, 1 partitura i 1 rječnik. Od navedenih izdanja, 72 sveska Akademija je objavila kao izvršni izdavač, a 11 kao suizdavač. Potporom Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavljeno je 46 publikacija, a među njima je 27 Akademijinih izdanja.

Članovi HAZU izvan Akademije objavili su još 63 knjige, tako da je, zahvaljujući Akademiji i njezinim članovima, u 2022. objavljeno ukupno 165 publikacija.

Od svoga osnutka do kraja 2022. Akademija  je objavila ukupno 6810 svezaka raznih publikacija.

„U tom razdoblju neprekinutoga rada Akademija je svjedočila svjetskim društvenim potresima i prolazila kroz niz nametnutih državnih tvorevina. Akademija je dočekala Republiku Hrvatsku i trajno usvojila hrvatsko ime kao vodeća povijesna institucija u skrbi za hrvatski identitet u procesu formiranja moderne i samosvojne hrvatske nacije. HAZU u svojim muzejima, arhivima i knjižnicama čuva neprocjenjivo nacionalno kulturno blago, a prostori u kojima djeluje, u Zagrebu i diljem Hrvatske, pretežno su zaštićeni spomenici kulturne graditeljske baštine. Brigu o njima jednakim marom nastavlja i danas, suočena s teškim posljedicama potresa, kako bi ovu kulturnu baštinu primjereno predala budućim naraštajima“, rekao je akademik Neidhardt koji je dobitnicima uručio nagrade HAZU.

Nagradu HAZU za područje društvenih znanosti dobili su prof. dr. sc. Ivan Jurković i izv. prof. dr. sc. Violeta Moretti za knjigu Bernardin Frankapan Modruški, Oratio pro Croatia – Govor za Hrvatsku – 500. obljetnica, za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti nagradu je dobio prof. dr. sc. Hrvoje Buljan za razvoj teorije nelinearnih i međudjelujućih topoloških sustava i otkrića nelinearnih topoloških pojava u tim sustavima, za područje prirodnih znanosti dr. sc. Melita Peharda Uljević za značajan doprinos poznavanju bioloških i ekoloških značajki školjkaša te sklerokronologiji školjkaša i riba, za područje medicinskih znanosti nagradu je dobio izv. prof. dr. sc. Goran Augustin za 11 znanstvenih radova na temu akutnih abdominalnih stanja u trudnoći, za područje filoloških znanosti nagrađena je dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt za metodološku obnovu i izradu novih svezaka te poglavito za 15. svezak Benešićeva Rječnika hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića, za područje književnosti Nagradu je dobio Robert Međurečan, za knjigu Domovina to go, za područje likovnih umjetnosti prof. dr. sc. Zlatko Karač i doc. dr. sc. Alen Žunić za knjigu Islamska arhitektura i umjetnost u Hrvatskoj – osmanska i suvremena baština, a za područje glazbene umjetnosti i muzikologije dr. sc. Katja Radoš-Perković za djelo Luca Sorgo: Memoriae / Dnevnik Luke Sorkočevića (1781-1782).

U ime dobitnika nagrada HAZU zahvalila se Anja Nikolić Hoyt koja je kazala da ih one obvezuju u daljnjem radu. „Naš je uspjeh, prije svega, zadovoljstvo dobro obavljena posla koji trajno intrigira upravo svojom nesvršenošću i nesavršenošću, dakle neprekidnim otkrivanjem novog. Radoznalost uma i aktivna mašta darovi su našega stvaralaštva i onda kad ga ne prate glasan pljesak i jarka rasvjeta. Svjesni smo i da su oči onih koji dolaze uprte u nas pa ih poučimo svojim primjerom kao što su i nas poučavali naši prethodnici“, kazala je Nikolić Hoyt.

U glazbenom dijelu programa nastupila je violinistica Katarina Kutnar uz glasovirsku pratnju Vesne Šepat Kutnar.

DOBITNICI NAGRADE HAZU ZA 2022. GODINU

Zahvala dr. sc. Anje Nikolić-Hoyt u ime svih dobitnika nagrade