Odbor za primijenjenu genomiku Razreda za prirodne znanosti HAZU i Zavod za biomedicinske znanosti HAZU u Rijeci organizirali su u četvrtak 27. ožujka 2025.  simpozij Genetska predispozicija i dugoročne posljedice virusnih infekcija, uključujući Long-COVID / Genetic predisposition and long-term consequences of viral infections, including Long COVID. Organizacijski i znanstveni odbor simpozija činili su akademik Stipan Jonjić, akademik Stjepan Gamulin i prof. dr. sc. Alemka Markotić.

Post-COVID i drugi postinfekcijski sindromi teška su stanja koja česta zahtijevaju dugoročnu skrb i velik su izazov za zdravstveni sustav, te se ovim simpozijem željelo informirati širu javnost o ovoj temi.  Simpozij je okupio ugledne domaće i europske stručnjake, uglavnom infektologe i neurologe, koji su u svojim izlaganjima predstavili spoznaje o postinfekcijskim poremećajima, ne samo kod COVID-a, već i kod nekih drugih virusnih infekcija.

“Postinfekcijski poremećaji očituju se simptomima koji traju dugo nakon što je virusna infekcija završila. Najpoznatiji među njima je Long-COVID koji uključuje umor, kratak dah, moždanu maglu, bolove u zglobovima, kardiovaskularne probleme i neurološke simptome. Iako su post-infekcijski sindromi nastali zbog virusnih infekcija predmet intenzivnih istraživanja, sasvim je sigurno da za njihov nastanak postoji i genetska predispozicija”, kazala je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu.

Na simpoziju se govorilo i o imunološkim aspektima Long-COVID-a, kao i o učincima Long-COVID-a na središnji živčani sustav te o dugotrajnim promjenama u plućima. Razmotreno je i pitanje jesu li akutne respiratorne infekcije uvijek akutne. Govorilo se i o povezanosti infekcije Epstein-Bar virusom i genetske predispozicije za razvoj multiple skleroze. Također, predstavljena je i studija o kroničnim posljedicama hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom kao i istraživanje o upalnim promjenama te razvojnim i funkcionalnim poremećajima u središnjem živčanom sustavu nakon prirođene citomegalovirusne infekcije.

Inače, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti  je 14. veljače 2020., 11 dana prije nego što je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj zaraze koronavirusom, u svojoj palači u Zagrebu organizirala prvi hrvatski znanstveni skup o toj temi pod nazivom Novi koronavirus iz Kine – biosigurnosna prijetnja i izazov za zdravstvene djelatnike, a kasnije je, unatoč pandemiji i posljedicama potresa u Zagrebu organizirala još desetak skupova o pitanjima vezanima uz COVID.

PROGRAM