Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u ponedjeljak 29. travnja svoju redovitu skupštinu na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt govorio o radu Akademije u razdoblju od zadnje skupštine održane u prosincu 2023., dok je glavni tajnik HAZU akademik Dario Vretenar podnio izvješće o radu HAZU u 2023. koje je opširno objavljeno Ljetopisu HAZU za prošlu godinu.

Rad najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije lani se u velikoj mjeri odvijao u okolnostima obnove Akademijinih zgrada u Zagrebu stradalih u potresima 2020. „U 2023. završena je konstrukcijska obnova Knjižnice HAZU i zgrade u Gundulićevoj 24, a nastavljena u Palači HAZU, Gliptoteci, HAZU, u Vili Ehrlich-Marić (Hrvatski muzej arhitekture), u Palači Prister, Palači Vranyczany-Dobrinović i u Narodnom domu (Palača Drašković). Nakon konstrukcijske nastavit će se cjelovita i energetska obnova navedenih zgrada koja će se financirati sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026. Ukupni trošak konstrukcijske, energetske i cjelovite obnove Akademijinih zgrada iznosi 125,2 milijuna eura, a završetak svih radova planira se 2026.,“ kazao je akademik Vretenar.

Hrvatska akademija je u 2023. započela organizirati ciklus predavanja Znanost u žarištu kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja njenih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica. Među Akademijinim aktivnostima u 2023. izdvaja se prvi hrvatski simpozij o umjetnoj inteligenciji.

Hrvatska akademija je u 2023. prigodnim skupovima obilježila 100. godišnjicu smrti Dore Pejačević i Vatroslava Jagića, kao i 100. godišnjicu rođenja akademika Matka Peića, 150. godišnjicu rođenja Antuna Gustava Matoša te 200. godišnjicu rođenja Ivana Filipovića. Pod pokroviteljstvom HAZU obilježena je i 40. godišnjica prve uspješne izvantjelesne oplodnje u Hrvatskoj.

Hrvatska akademija javnosti se obratila zajedničkom izjavom s Maticom hrvatskom pod nazivom Nastavak srpske jezične i kulturne agresije na hrvatsku, hrvatski jezik i književnost, a javnosti se obratila i Izjavom povodom tobožnjeg međunarodnog priznanja čakavskog jezika te Izjavom vezanom uz osiguranje provedbe javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja u Republici Hrvatskoj. Hrvatska akademija usvojila je i javnosti predložila Mjere za smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena, neodgovornog gospodarenja i drugih antropogenih učinaka na biološku raznolikost Jadranskog mora, kao i Strategiju razvoja primijenjene genomike u Hrvatskoj. Akademija je aktivno sudjelovala u procesu donošenja Zakona o hrvatskom jeziku čiji nacrt su uz ostale izradila i tri njezina redovita člana. Nastavljeno je održavanje okruglih stolova o temama iz prava, kao i tradicionalnih znanstvenih skupova o temama iz medicine.

Skupština HAZU prihvatila je i Financijsko izvješće o poslovanju HAZU za 2023.

Izvješće o radu Hrvatske akademije u 2023. godini