Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirali su utorak 26. studenoga 2024. u 14 sati u Knjižnici „Bogdan Ogrizović“ predstavljanje zbornika radova Hrvatsko-ugarska nagodba: institucije i stvarnost (urednici Dalibor Čepulo i Damir Karbić).

Zbornik radova Hrvatsko-ugarska nagodba: institucije i stvarnost postavlja Hrvatsko-ugarsku nagodbu i proces izgradnje moderne hrvatske nacije, države i institucija u novi istraživački okvir različit od tradicionalnog pristupa i zasnovan na proširenom vremenskom, problemskom i poredbenom kontekstu koji obuhvaća uže i najšire europsko okruženje. Zbornik radova sadrži sedamnaest radova autorica i autora iz Hrvatske, Austrije, Mađarske i Finske koji raščlanjuju procese dugog trajanja, institucije i ulogu pojedinih ličnosti koji pretežitim dijelom do tada nisu bili istraživani. U žarištu zbornika su hrvatske institucije i proces izgradnje hrvatske nacije i državnosti, ali i usporediv razvoj u Austriji i Ugarskoj te Islandu i Finskoj kao osnova potencijalne nove paradigme istraživanja procesa izgradnje moderne nacije i države na “ovisnim” područjima motren kroz razvoj institucija od autonomije do države. U zborniku je kao prilog objavljen prijepis izdanja Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1907. s komentarom Ivana Bojničića koji upućuje na razlike u tekstu hrvatskog i mađarskog izvornika Nagodbe.

O zborniku su govorili  akademkinja Nella Lonza, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivan Koprić, recenzenti Josip Vrbošić i Ljiljana Dobrovšak te urednici Damir Karbić i Dalibor Čepulo.

Akademkinja Lonza istaknula je kako je nagodbeni okvir dao prigodu Hrvatskoj da provede različite reforme, zahvate i modernizacija koja joj je omogućila da bude sasvim drukčija države od one u prvoj polovici 19. stoljeća.

Ivan Koprić rekao je kako po načinu razvoja državnih institucija, donekle možemo objasniti i njihovo današnje stanje. Ljudi vrlo često povijesne činjenice prosuđuju iz današnje perspektive, a trebali bismo iz povijesnoga konteksta prosuđivati između ostaloga i Hrvatsko-ugarsku nagodbu, naglasio je.

Josip Vrbošić rekao je kako je iz pravnoga karaktera Nagodbe, u koncepciji zbornika i pojedinih radova stranih stručnjaka, vidljiv utjecaj Hrvatsko-ugarske nagodbe u slovačkom pokretu za autonomiju i u finskoj autonomiji u Ruskom Carstvu, čiji je put od autonomije do neovisnosti zajedno s primjerom Islanda obuhvaćen i radu urednika Dalibora Ćepula. Istaknuo je i kako drugi urednik Damir Karbić Nagodbu prikazuje u kontekstu longitudinalnoga procesa  koji seže još od srednjega vijeka.
Ljiljana Dobrovšak ocijenila kako su u zborniku tekstovi u kojima se donose posve nova tumačenja Hrvatsko-ugarske nagodbe.

Pregled tekstova u zborniku govori da se o Hrvatsko-ugarskoj nagodbi i dalje može istraživati, te se o njoj može pisati s novih gledišta koji  su predstavljeni i u ovom zborniku, rekla je.