U ponedjeljak 16. rujna 2024. u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održano je predstavljanje knjige Ulaganje u vječni život: Pobožnost stanovništva rapske komune u drugoj polovici XVI. stoljeća u zrcalu oporuka i kodicila autorice dr. sc. Zrinke Novak, objavljene u izdanju izdavačke kuće “Srednja Europa” (Zagreb 2024.). U predstavljanju knjige  sudjelovali su upravitelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU dr. sc. Damir Karbić, recenzenti dr. sc. Zoran Ladić i dr. sc. Gordan Ravančić, izdavač prof. dr. sc. Damir Agičić i autorica dr. sc. Zrinka Novak.

Autorica, na temelju analize bogatih fondova bilježničkih, narativnih, diplomatičkih i pravnih vrela te bratovštinskih i matičnih knjiga, razmatra razne aspekte religioznog, društvenog i svakodnevnog života stanovnika rapske komune početkom ranoga novog vijeka. Fokus znanstvenoga istraživanja je na raščlambi različitih izričaja pobožnosti rapskoga stanovništva temeljenoj na kvantitativnoj i kvalitativnoj analizi nekoliko stotina oporuka i kodicila zabilježenih za stanovnike rapske komune u drugoj polovici 16. stoljeća. Autorica detaljno analizira i iznosi podatke iz posljednjih volja koji se odnose na društveno-pravni položaj oporučitelja u komuni, kao i one vezane uz pobožne ostavštine koje su oporučitelji darovali pojedincima (članovima obitelji, prijateljima, kleru), društvenim skupinama (siromasima, udovicama, siromašnim djevojkama) i institucijama (crkvama, samostanima, bratovštinama) s primarnim ciljem pro remedio animae tj. za spas duše oporučitelja u vječnosti. Temeljni cilj istraživanja bio je razlučiti u kojoj su se mjeri kanonske odredbe Tridentskoga sabora (1545.-1563.) odrazile u rapskoj Crkvi i u vjerskoj praksi Rabljana. Ipak, autorica se nije usmjerila samo na religiozni aspekt života, već je u svom istraživanju obuhvatila i različite segmente društvenog, ekonomskog, kulturnog i svakodnevnog života u kontekstu općih društvenih okolnosti opisujući, primjerice, sakralni i životni prostor, razinu obiteljskih i prijateljskih odnosa, položaj žena u patrijarhalnom društvu, zatim način života i odijevanja te različite običaje i rituale, napose vjerske (molitve, mise, pogrebi, hodočašća, štovanje svetaca, proslave blagdana, itd.), koji su bili uvriježeni u kasnorenesansnoj rapskoj komuni. Oblici i izričaji pobožnosti stanovništva otoka Raba promatrani su u širem kontekstu, odnosno kroz usporedbu rapske komune s nekim drugim istočnojadranskim, mediteranskim i europskim komunama, gradovima i mikroregijama u kasnom srednjem i ranom novom vijeku.