U utorak 27. rujna 2022. u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predavanje pod naslovom “Ruijs-Aalfs sindrom: od klinike do laboratorija i natrag” održao je dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Kristijan Ramadan (MRC Oxford Institute for Radiation Oncology, Department of Oncology, University of Oxford). Predavanje organizirao Odbor za animalnu i komparativnu patologiju Razreda za medicinske znanosti HAZU.

Ruijs-Aalfs Sindrom (RJALS) je autosomno recesivna i ekstremno rijetka bolest u ljudi, karakterizirana mutacijama u SPRTN (Spartan) genu/proteinu. Bolest je nedavno otkrivena u tri pacijenta iz dvije različite obitelji i očituje se ubrzanim starenjem, kromosomskim oštećenjima i karcinomom jetre u djece u dobi 12-14 godina. Razlog zašto SPRTN mutacije dovode do ove bolesti nije bio poznat do nedavno. Molekularno i biokemijsko istraživanje SPRTN gena/proteina pokazalo je da je SPRTN specifičan enzim koji se aktivira u prisutnosti DNK i time dobiva funkciju proteaze odnosno enzima koji razgrađuje protein kovalentno vezan za DNK (tzv. „DNA-protein crosslinks“). Na taj način SPRTN proteaza omogućuje da se procesi vezani za DNK metabolizam odvijaju nesmetano, što je osnova za održavanje zdravog genoma. Kod SPRTN mutacija dolazi do akumulacije takvih proteina kovalentno vezanih za DNK i posljedičnog defekta u DNK umnažanju te njezinom oporavku, što u konačnici uzrokuje ubrzano starenje i razvoj karcinoma. Daljnje istraživanje SPRTN proteina omogućit će nam da razumijemo kako stanice karcinoma postaju otporne na kemoterapiju lijekovima poput inhibitora topoizomeraza, oksaliplatina ili PARP inhibitora. Navedeni lijekovi funkcioniraju na principu kovalentnog vezanja za DNK i na taj način ubijaju stanice karcinoma.

Kristijan Ramadan, hrvatski znanstvenik, rođen je 1973. u Zagrebu. Diplomirao je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu 1997. te magistrirao iz područja veterinarske patologije 2000. godine. Radio je kao asistent na Zavodu za patološku anatomiju Veterinarskog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1998.-2000.). Godine 2001. odlazi na doktorski studij na Sveučilište u Zürichu, gdje je doktorirao 2004. iz područja biokemije i molekularne biologije pod vodstvom Prof. Dr. Ulricha Hübschera. Za vrijeme doktorskog studija Ramadan pronalazi nekoliko DNK polimeraza koje su u mogućnosti umnažati oštećeni genom. Godine 2007./2008. radi kao asistent na Zavodu za patologiju Veterinarskog fakulteta u Bernu.

Nakon znanstvenog doktorata, Ramadan se dalje znanstveno usavršavao na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju (Eidgenössische Technische Hochschule, ETH-Zürich) gdje je izučavao procese degradacije kromatinskih proteina za vrijeme stanične diobe.

2009. postaje voditelj znanstvenog laboratorija i predavač na Sveučilištu u Zürichu.
2013. s obitelji seli u Veliku Britaniju, gdje postaje voditelj znanstvene grupe na Onkološkom odjelu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Oxfordu.
2014. izabran je za izvanrednog profesora.
2019. promoviran je u redovitoga profesora molekularne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilištu u Oxfordu.
2020. izabran je za dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Razredu za medicinske znanosti.

Ramadan se bavi proučavanjem osnovnih mehanizama obrane ljudskih stanica od oštećenja DNK uzrokovanih vlastitim metabolizmom, kemoterapijom i radijacijskom terapijom. Sa suradnicima je otkrio gen (SPRTN) čije mutacije dovode do razvoja karcinoma jetre u ljudi.

Njegov je znanstveni tim otkrio stanični proces degradacije kromatinskih proteina, koji je neizostavan za očuvanje stabilnosti i oporavak ljudskog genoma.

Proučavajući mehanizme oporavka oštećene DNK, Ramadan i suradnici otkrili su rijetku bolest u čovjeka (Ruijs-Aalfs Syndrome) koja je uzrokovana mutacijom na SPRTN genu (Spartan).

Rezultate svojih istraživanja objavljuje u prestižnim svjetskim znanstvenim časopisima, kao što su Nature, Nature Genetics, Nature Cell Biology, Nature Communications, Molecular Cell, EMBO J. Održao je više od 50 pozvanih predavanja u najprestižnijim znanstvenim institucijama kao sto su Harvard Medical School, University of Cambridge, Karolinska Institute te na mnogim međunarodnim znanstvenim skupovima.

Ramadanov znanstveni rad sponzoriran je od Medical Research Council britanske vlade za istraživanja u radijacijskoj onkologiji i biologiji.