Povodom Međunarodnog dana šuma Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziralo je u Knjižnici HAZU u četvrtak, 21. ožujka 2024. predavanje koje je održala prof. dr. sc. Marilena Idžojtić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu “Invazivne strane vrste drveća i grmlja u Hrvatskoj”. Moderator predavanja bio je akademik Igor Anić, voditelj Sekcije za šume i tajnik Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode i okoliša HAZU.

SAŽETAK
Invazivne strane vrste su uz gubitak staništa jedna od najvećih prijetnji biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava. Osim toga, mogu negativno utjecati na zdravlje ljudi, uzrokovati gospodarsku štetu i značajne troškove. Drvenaste vrste čine oko 10 % od ukupnog broja invazivnih stranih biljnih vrsta u Hrvatskoj, proširile su se na veća ili manja područja te imaju različit ekološki i gospodarski učinak. U okviru predavanja sudionici će biti upoznati s morfološkim i biološkim svojstvima, ekološkim zahtjevima, područjem rasprostranjenosti i specifičnim značajkama invazivnih stranih vrsta drveća i grmlja u Hrvatskoj. Predavanjem su obuhvaćene invazivne, ali i neke druge vrste za koje je potrebno dati osvrt u pogledu invazivnosti: Acer negundo L. – negundovac (Sjeverna Amerika), Agave americana L. – obična agava (Meksiko), Ailanthus altissima (Mill.) Swingle – pajasen (Kina), Amorpha fruticosa L. – čivitnjača (Sjeverna Amerika), Broussonetia papyrifera (L.) Vent. – dudovac (Japan, Kina, Tajvan), Fraxinus pennsylvanica Marshall – pensilvanski jasen (istočni dio SAD-a), Nicotiana glauca Graham – drvenasti duhan (Argentina, Bolivija), Opuntia elatior Mill. – crvenocvjetna indijska smokva (Južna Amerika, Srednja Amerika, Mali Antili), Opuntia ficus-indica (L.) Mill. – indijska smokva (Meksiko), Parthenocissus quinquefolia Planch. – peteroliskava lozica (istočni dio Sjeverne Amerike), Paulownia tomentosa Steud. – paulovnija (Kina), Prunus serotina Ehrh. – kasna sremza (Sjeverna Amerika), Pueraria montana var. lobata (Willd.) Maesen et S.M.Almeida ex Sanjappa – kudzu (istočna Azija) i Robinia pseudoacacia L. – obični bagrem (istočni i srednji dio SAD-a).

ŽIVOTOPIS
Marilena Idžojtić rođena je u Novskoj, gdje je završila osnovnu školu. Matematičko-informatički obrazovni centar (MIOC) završila je u Zagrebu i stekla zvanje matematičar-informatičar. Na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu stekla je stručni naziv diplomirana inženjerka šumarstva i akademski stupanj doktorica znanosti iz područja biotehničkih znanosti, znanstveno polje šumarstvo. Na istom Fakultetu radi u zvanju redovite profesorice. Bila je voditeljica preddiplomskog studija Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša, voditeljica doktorskog studija Šumarstvo, predstojnica Zavoda za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, voditeljica Dendrološke zbirke i herbarija, voditeljica Dendrološke sekcije Hrvatskog botaničkog društva, članica Povjerenstva za doktorske radove Sveučilišta u Zagrebu, članica Panela Znanost o životu Hrvatske zaklade za znanost, članica Uredničkog odbora znanstvenih časopisa Šumarski list i Forestry Review. Članica je Akademije šumarskih znanosti, Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog botaničkog društva, Istočnoalpsko-dinarskog društva za istraživanje vegetacije i Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Tijekom svoga znanstvenog rada bila je voditeljica 19 i suradnica na 11 znanstvenih projekata. Objavila je 88 znanstvenih i 27 stručnih radova. Održala je 69 priopćenja na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Autorica je triju sveučilišnih udžbenika, jedne autorske knjige na engleskom jeziku, osam poglavlja u znanstvenim knjigama i dvaju elektroničkih priručnika. Urednica je triju knjiga. Autorica je baze od 300.000 fotografija drvenastih biljaka. Dobitnica je austrijske državne stipendije te je na Institutu za biljnu fiziologiju Karl-Franzens Sveučilišta u Grazu jedan semestar radila na istraživanjima za svoju disertaciju. Kao dobitnica stipendije japanske zaklade The Matsumae International Fundation jedan semestar se znanstveno usavršavala na Kyushu Tokai Sveučilištu u Kumamotu. Bila je predstavnica Republike Hrvatske u Europskom programu za očuvanje šumskih genetskih izvora (EUFORGEN). Udata je i majka dvoje djece.