Znanstveno vijeće za zaštitu prirode Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziralo je u utorak, 14. lipnja 2022. u Knjižnici HAZU predavanja Objavljeni doprinosi radnih grupa Međuvladinog panela o klimatskim promjenama 6. klimatskom izvješću o stanju klime i njezinim projekcijama do kraja 21. stoljeća i Upravljanje krškim priobalnim vodonosnicima ugroženima klimatskim promjenama.

Predavanja su održatl naslovni doc.dr.sc. Krešo Pandžić s Prirodoslovno – matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te prof.dr.sc. Ranko Biondić s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr.sc. Ivan Güttler iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Moderator predavanja bio je predsjednik Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode akademik Goran Durn.

Krešo Pandžić: Objavljeni doprinosi radnih grupa Međuvladinog panela o klimatskim promjenama 6. klimatskom izvješću o stanju klime i njezinim projekcijama do kraja 21. stoljeća

Sažetak:

Klimatske promjene već utječu na ljude, ekosustave i životne uvjete širom svijeta. Ograničenje globalnog zatopljenja na 1.5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje 1850. – 1900. godina nije nemoguće – ali to zahtijeva neviđene promjene u svim sferama društva. Da bi se postiglo ograničenje globalnog zatopljenja na 1.5 °C potrebno je svesti na nultu razinu neto-kumulativne emisije CO2 i smanjiti buduće ne-CO2 radijacijsko forsiranje koji određuju vjerojatnost ograničenja globalnog zatopljenja na  1.5°C. Da bi se to ostvarilo potrebno je, sukladno Pariškom sporazumu iz 2015. godine, provesti restrukturiranje postojećeg na klimatski neutralno odnosno zeleno gospodarstvo: razvoj tehnologije i promjena načina ponašanja; postići udio 70-85% obnovljive energije do 2050. godine; izbaciti ugljen iz proizvodnje električne energije do 2050. godine; povećanje upotrebe plina u odnosu na naftu; smanjiti emisije u zgradarstvu i prometu; promjene u gospodarenju zemljištem; obnova prirodnih ekosustava; investiranje u energiju 1.8% GDP-a u razdoblju 2015-2030. godina. Intenzitet regionalnih žarišnih točaka utjecaja klimatskih promjena, kao što su primjerice rizici od pojave sve jačih i češćih suša na području Sredozemlja, ovisan je o gobalnom zatopljenju u odnosu na predindustrijsko razdoblje 1850-1900. Postoje jasne dobiti zadržavanjem globalnog zatopljenja na 1.5 °C u usporedbi s onim na 2.0 °C  ili više. Zadržavanje globalnog zatopljenja na 1.5 °C ide ruku pod ruku s ostvarenjem drugih globalnih ciljeva kao što su održivi razvoj i iskorijenje siromaštva. Kako navedeno postići prikazano je u posebnim objavljenim doprinosima 6. Klimatskom izvješću radnih grupa Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (engl. Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC).

Doc.dr.sc. Krešo Pandžić – Životopis

Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu. Od 1980. godine zaposlen je u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ). Od 1994. do 2000. godine bio je pomoćnik ravnatelja za Službu za istraživanje i razvoj DHMZ-a dok je od 2000-2014 godine  pomoćnik ravnatelja DHMZ-a za Službu za motrenje vremena i kilme. Od 2014-2018. obnaša dužnost zamjenika ravnatelja DHMZ-a te viši stručni savjetnik u DHMZ od 2018. godine. Istovremeno je naslovni docent na Prirodnoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predajući kolegij Sinoptička meteorologija od 1992. do 2012. godine. Od te godine do danas je predavač na dosktorskom studiju istog fakulteta na kolegiju: „Atmosferska prdiktabilnost i modeliranje klimatskog sustava“. Od 2016. godine vanjski je suradnik na doktorskom studiju Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sa sjedištem u Varaždinu na kolegiju „Klimatske promjene i njihov utjecaj na vodne resurse“. Doc.dr.sc.Krešo Pandžić predstavlja Republiku Hrvatsku u Komisiji za osnovne sustave Svjetske meteorološke organizacije, od 1994-2019. godine, član je INTAD-RA VI, mreže regionalnih savjetnika stalnih predstavnika Svjetske meteorološke organizacije za Europu (od 2019. do 2017. predjedavajući INTAD-a), kontakt je osoba Republike Hrvatske u Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC). Sudjelovao je na mnogobrojnim međunarodnim sastancima, radionicama te  znanstvenim i stručnim skupovima, član je Američkog meteorološkog društva od 1978. godine kao i Hrvatskog meteorološkog društva od njegova osnutka. Urednik je tri knjige, a samostalni je autor sveučilišnog udžbenika „Analiza meteoroloških polja i sustava“. Objavio je preko 20 znanstvenih radova u inozemnim časopisima i više stručnih i znanstvenih radova u zemlji. Dobitnik je prve nagrade za mlade istraživače do 39. godina Svjetske meteorološke organizacije za 1989. godinu za znansveni rad objevljen u vodećem klimatološkom časopisu „Inernational Journal of Climatology“.

 Ranko Biondić i Ivan Güttler:  Upravljanje krškim priobalnim vodonosnicima ugroženima klimatskim promjenama

Sažetak:

Projekt je usmjeren na istraživanje neželjenih posljedica klimatskih promjena u priobalnim krškim vodonosnicima – povećanja saliniteta i temperature vode, pogoršanje kakvoće te pronalaženju mjera prilagodbe na njih u sektorima vodnih resursa, turizma, poljoprivrede i zdravstva. Jedan od glavnih čimbenika koji utječe na te pojave je prekomjerna sezonska eksploatacija vodonosnika za potrebe vodoopskrbe, posebno tijekom ljetnih razdoblja kada su potrebe za vodom najveće. Projektom će se uspostaviti monitoring podzemnih i površinskih voda na tri pilot područja (Zadar, Korčula, Cres) za koja će se analizirati kakvoća i količine površinskih i podzemnih voda te izraditi klimatski i hidrološki modeli za razdoblje do kraja ovoga stoljeća.Simulacije klimatskih modela verificirane su u odnosu na povijesna mjerenja na meteorološkim postajama I analizirana su ograničenja klimatskih modela na pilot područjima. Klimatske projekcije za pilot područja uzimaju u obzir tri scenarija potencijalnih koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi te ukazuju na ograničene promjene u srednjim mjesečnim i godišnjim količinama oborine te vrlo izražene potencijalne promjene u godišnjem hodu temperature zraka.

Prof.dr.sc. Ranko Biondić – Životopis

Ranko Biondić redoviti je profesor na Geotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Po zanimanju hidrogeolog, u svojoj se karijeri bavio brojnim aspektima istraživanja i zaštite vodnih resursa, posebno krških vodnih resursa. Njegovi glavni interesi uključuju hidrogeologiju krških vodonosnika, odnos slane i slatke vode u priobalnim krškim vodonosnicima, zaštitu krških vodonosnika, geografske informacijske sustave (GIS) te upravljanje vodama. Do sada je objavio 65 znanstvenih i 12 stručnih radova te više desetaka stručnih studija i elaborata. Bio je urednik četiri znanstvenih zbornika domaćih znanstvenih skupova, voditelj ili istraživač na tri međunarodna znanstvena projekta, voditelj ili suradnik na 4 domaća znanstvena projekta te voditelj ili suradnik na nekoliko istraživačkih projekata financiranih iz Europskih fondova. Obnašao je dužnost dekana, prodekana za znanstveni rad i međunarodnu suradnju, prodekana za poslovanje te predstojnika Zavoda za hidrotehniku Geotehničkoga fakulteta, člana Senata te Vijeća tehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu. R. Biondić je član suradnik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, član Znanstvenog vijeća za daljinska istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, član Hrvatskog vijeća za suradnju s Međunarodnim hidrološkim programom i Operativnim hidrološkim programom.Član je Hrvatskog geološkog društva, Međunarodne asocijacije hidrogeologa (IAH), Međunarodne asocijacije za inženjersku geologiju (IAEG) te Hrvatskog društva za vode.

 dr.sc. Ivan Güttler– Životopis

Ivan Güttler diplomirao je 2008. na PMF-u u Zagrebu na Geofizičkom odsjeku smjer meteorologije i fizičke oceanografije, a od 2009. godine zaposlen je na Državnom hidrometeorološkom zavodu. Doktorirao je na PMF-u 2014., a od 2021. godine je viši suradnik – specijalist u Sektoru za meteorološka istraživanja i razvoj. Sudjeluje i kao asistent u nastavi na Geofizičkom odsjeku PMF-a, a 2020. godine angažiran je kao dio hrvatskog tima vezanog za klimatske pregovore u sklopu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.Prema Google Scholar radovi su mu citirani 1912 puta uz h-indeks h = 13. Godine 2013. je bio dobitnik Državne nagrade za znanost u kategoriji Godišnja nagrada za znanstvene novake.