U utorka, 11. lipnja 2024. u 20 sati, u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu, održat će se predstavljanje monografije Pola stoljeća Sveučilišta u Splitu. Monografija obuhvaća najvažnije trenutke splitskog Sveučilišta od osnutka do danas. Monografiju će predstaviti koautori, rektor splistkog Sveučilišta prof. dr. sc. Dragan Ljutić i prof. emeritus Matko Marušić, a prisutne će pozdraviti v.d. voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Akademije u Splitu akademik Kažimir Hraste.

2024. godinu Sveučilište u Splitu posvetit će obilježavanju 50-te godišnjice svog postojanja.

Od početaka visokoškolske nastave u Splitu do osnivanja Sveučilišta u Splitu, 15. lipnja 1974. godine prošlo je gotovo 400 godina.

Naime, visokoškolska nastava u crkvenim školama u Splitu spominje se još davne 1593., prve visokoškolske ustanove osnovane su nakon Drugog svjetskog rata, a prvi fakulteti koji su danas i sastavnice našeg Sveučilišta, 1960. godine.

Kako rektor Ljutić i prof. Marušić, urednici nove Monografije Sveučilišta u Splitu i navode; 1960. osnovani su Kemijsko-tehnološki fakultet, Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje (FESB).
Pravni fakultet, osnovan je 1961. godine od pedagoške akademije u Zadru i Splitu, 1971. Ekonomski fakultet i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, 1974. Medicinski fakultet, 1978. Pomorski fakultet u Dubrovniku sa studijem u Splitu, 1997. godine Umjetnička akademija i Pomorski fakultet u Splitu, a 1998. Sveučilišni odjel za studij mora i pomorstva. Katolički bogoslovni fakultet uključen je u Sveučilište 1999., a 2001. osnovan je Odjel za humanističke znanosti koji godine 2005. postao Filozofski fakultet.

Važno je napomenuti da je veliku ulogu u stvaranju, između ostalog i našeg Sveučilišta, imao akademik, a prije svega veliki vizionar, Ivan Supek. Kao tadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu „pustio“ je regionalne visokoškolske ustanove, tada pod zagrebačkim sveučilištem, da postanu sastavnice novih sveučilišta i tako podržao decentralizaciju hrvatskog obrazovnog sustava u svrhu gospodarskog jačanja svih dijelova Hrvatske.

Ali isto tako, 70-te godine prošlog stoljeća bile su važne za splitsko sveučilište zbog još jedne velike odluke. U doba Hrvatskog proljeća, splitski vizonari uložili su napore da se mjesto splitskog sveučilišnog kampusa ucrta u gradske prostorne planove i tako postavili temelje modernog, visokog obrazovanja u ovom dijelu Hrvatske.

I danas se od krucijalne važnosti za Split, smatra da je uz Mediteranske igre koje su pokrenule izgradnju značajnih infrastrukturnih objekata te izgradnju dugo sanjane autoceste koja je direktno povezala Dalmaciju sa Zagrebom i dalje Europom, splitski kampus i splitsko sveučilište projekt kojem nema premca.

Prva fakultetska zgrada stasala je 1976., a sve ostalo je povijest. 50 godina poslije, na više od 200 000 četvornih metara izgrađeno je gotovo 70% planiranih objekata, a sve u službi suvremenog obrazovanja i kvalitetnog života studenata koji u njemu žive.
Na kampusu trenutno boravi 600 studenata, a izgradnjom novog studentskog doma za koji je izrađena sva projektno-tehnička dokumentacija, taj broj porast će na 1500. Svaki dan na kampus se slije nekoliko tisuća ljudi, bilo studenata bilo zaposlenika. U kontekstu starosti jednog sveučilišta, 50 godina nekome možda neće zvučati puno. No, iz perspektive sveukupnog razvoja institucije i njenih ostvarenja, Sveučilište u Splitu istinski je zrelo.

Zahvaljujući sustavnom radu i zalaganju svih naših djelatnika kroz 50 godina, naše Sveučilište svoj jubilej dočekuje visoko uzdignutog čela. Znanstvena i umjetnička postignuća, velik broj naših znanstvenika u 2% najcitiranijih na svijetu, rangiranost Sveučilišta među 4% najboljih na svijetu, mnogobrojne nacionalne i međunarodne suradnje, infrastrukturni projekti, zavidan studentski standard, sportska postignuća…  sve su to teme o kojima ćemo pisati u tjednima i mjesecima koji nam slijede.