Otvorenje gradilišta i početak obnove Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU / Vila Ehrlich-Marić
Vila Ehrlich Marić četvrta je nekretnina (od ukupno 8 nekretnina i 7 zbirki pokretnina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti) na kojoj započinju radovi konstrukcijske obnove nakon potresa 2020. godine, s obzirom na to da su ostvareni svi uvjeti, a zahvaljujući sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije.
Na otvaranju gradilišta govorili su glavni tajnik akademik Dario Vretenar, voditelj Hrvatskog muzeja arhitekture akademik Andrija Mutnjaković i tajnik Razreda za likovne umjetnosti akademik Mladen Obad Šćitaroci, a prisustvovali su predstavnici projektanata (INTERKONZALTING d.o.o., ŠKORO d.o.o.), sudionika u gradnji (izvođač RELIANCE d.o.o. iz Splita, stručni nadzor INTERKONZALTING d.o.o. i koordinator zaštite na radu u fazi izvođenja radova/koordinator 2 LINIJA SIGURNOSTI d.o.o. te djelatnici Muzeja i Akademije.
Obnova Vile Ehrlich-Marić izvodit će se u fazama: konstrukcijska obnova do 15. ožujka 2023., energetska obnova do rujna 2024., a cjelovita obnova planira se dovršiti do kraja svibnja 2026. godine. Vila je upisana u Registar kulturnih dobara RH na Listi zaštićenih kulturnih dobara. godine Institut za povijest umjetnosti izradio je konzervatorski elaborat Vila Ehrlich-Marić: Ulica Ivana Gorana Kovačića 37, Zagreb: povijest gradnje, valorizacija i prijedlog konzervatorskih smjernica / dr. sc. Tamara Bjažić Klarin, dipl. ing. arh.
U ožujku 2021. godine HAZU je s Ministarstvom kulture i medija RH sklopila Ugovor o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava za Izradu projektne dokumentacije i provedba mjera zaštite zgrade Vile Ehrlich – Marić, I. G. Kovačića 37, Zagreb, koji je financiran iz sredstava Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU) u iznosu od 15.549.072,50 kn (s PDV-om).
U kolovozu 2021. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti potpisala je Ugovor o izradi Projektne dokumentacije za cjelovitu obnovu zgrade Vile Ehrlich-Marić Ivana Gorana Kovačića 37 / Hrvatskog muzeja arhitekture sa Zajednicom ponuditelja INTERKONZALTING d.o.o. i ŠKORO d.o.o. Glavni projektant je Kristina Vujica, dipl. ing. arh. (Interkonzalting d.o.o.). Ukupna vrijednost ugovora je 881.250,00 kn s PDV-om.
U studenome 2022. potpisan je Ugovor o javnoj nabavi radova i Okvirni sporazum za nabavu izvedbe radova s izvođačem radova RELIANCE d.o.o. iz Splita. Nadzor će vršiti INTERKONZALTING d.o.o iz Zagreba. Koordinator zaštite na radu u fazi izvođenja radova – Koordinator II je tvrtka LINIJA SIGURNOSTI d.o.o. iz Zagreba.
Ukupna vrijednost radova obnove Vile Ehrlich-Marić / Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU iznosi 44.522.518,54 kn s PDV-om.
Dio projekta obnove, i to onaj koji se odnosi na prvu fazu – konstrukcijsku obnovu, financira se zahvaljujući sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu od 17.084.290,27 kn bez PDV-a.
U travnju 2022. godine Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba izdao je suglasnost na projekt cjelovite obnove, tako da Hrvatskoj akademiji predstoji, posredovanjem drugih izvora financiranja, financirati i preostala dva dijela projekta obnove:
- dio projekta obnove koji se odnosi na energetsku obnovu (procijenjena vrijednost 3.287.634,25 kn bez PDV-a)
- dio projekta obnove koji se odnosi na ostatak cjelovite obnove (procijenjena vrijednost 15.246.090,31 kn bez PDV-a).
_____________________
STATUS ZAŠTITE I POVIJEST VILE EHRLICH-MARIĆ
Vila Ehrlich-Marić u kojoj je smješten Hrvatski muzej arhitekture HAZU, zaštićeno je kulturno dobro s perivojem i jednim od najljepših panoramskih pogleda na grad Zagreb. Nalazi se u Ulici Ivana Gorana Kovačića 37, odmah nasuprot Nazorova spomenika i park šume Tuškanac. Vila Ehrlich izgrađena je 1891. godine kao ljetnikovac Hermanna i Marije Ehrlich u nekadašnjoj Ulici Josipovac. Današnji oblik vile datira iz 1928. godine kada je temeljito pregrađena prema projektu arhitekata Slavka Benedika i Aladara Baranyaja za tadašnjeg vlasnika dr. Artura Marića, poznatog zagrebačkog industrijalca. Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske donijela je 2006. godine rješenje o upisu vile Ehrlich-Marić s vrtom u granicama parcele u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Vila je iznimno dobro sačuvan primjer građanske stanogradnje jer nije bila izložena nekontroliranim pregradnjama i dogradnjama, već je i danas u izvornom obliku kako je projektirana 1927. godine s kvalitetnim prostornim rješenjima i suvremenim oblikovanjem izrazite ambijentalne i arhitektonske vrijednosti.
_____________________
MISIJA I VIZIJA HRVATSKOG MUZEJA ARHITEKTURE HAZU
Vila Ehrlich Marić sjedište je Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU koji je osnovan 1995. proširenjem djelatnosti Kabineta za arhitekturu i urbanizam Razreda za likovne umjetnosti čija je bogata zbirka arhivalija postala inicijalna zbirka Muzeja. Muzej se sustavno bavi prikupljanjem, pohranom i istraživanjem relevantne dokumentacije i podataka iz povijesti hrvatske arhitekture. Poseban je naglasak na prikupljanju građe iz razdoblja moderne, to jest od kraja prošloga stoljeća do danas. U okviru pojedinih arhivskih cjelina čuvaju se nacrti mnogih arhitekata. Zbirka danas ima oko 18.000 komada različitih muzejskih predmeta: nacrta, crteža, modela, fotografija, dijapozitiva, korespondencije i ostalih dokumenata vezanih uz povijest hrvatske arhitekture. Sva građa koju Muzej čuva sustavno se informatički obrađuje i dostupna je svim istraživačima. Zbog ograničenih prostornih resursa, Muzej nema stalni postav, nego se gradivo Muzeja predstavlja tematsko-problemskim izložbama, nakladničkom djelatnošću te organizacijom predavanja i tribina.
Hrvatski muzej arhitekture HAZU priprema se za prezentaciju stalnog postava Muzeja po povratku u obnovljenu zgradu, kao i ponovno intenzivno otvaranje prema svekolikoj znanstvenoj i stručnoj javnosti, kao i zainteresiranim građanima, s naročitim naglaskom na poticanje razmišljanja o vrijednosti arhitekture u djece, stvarajući tako generacije koje će razumijevati prostor.
Projekti obnove nekretnina i pokretnina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sufinancirani su sredstvima Europske unije iz Fonda solidarnosti.