Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira okrugli stol na temu Privatne zaklade koji će se održati u petak 11. travnja 2025. kao videokonferencija s početkom u 10 sati.

Uvodna će izlaganja održati:

Prof. dr. sc. Igor Gliha, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu:
Mjesto i uloga zaklada u pravnom poretku

Prof. dr. sc. Saša Nikšić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu:
Komparativna analiza privatnopravnih zaklada

Matea Gospić Plazina, mag. iur., EMBA, odvjetničko društvo Gospić Plazina Štojs:
Potreba za pravnim uređenjem privatnih zaklada – pogled iz prakse

Petra Megla, univ. spec. oec., KPMG Croatia d.o.o.:
Porezni aspekt privatnih zaklada

Mr. sc. Helena Ćorić, UniCredit Group:
Ekonomski potencijal privatnih zaklada

Zaklade (fundacije), kao pravne osobe kojima je temeljni element imovina namijenjena za trajno ostvarivanje određene svrhe, u hrvatskome pravnom poretku, počevši od 1995., mogu se osnivati samo za ostvarivanje neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe.

Prije toga zaklade su bile uređene Zakonom o zadužbinama iz 1930. Njegove su se odredbe od 1945. primjenjivale kao tzv. pravna pravila i on nije sadržavao ograničenje u pogledu svrhe zaklade. Tako su u prvom dijelu 20. stoljeća postojale brojne privatne zaklade u korist članova obitelji ili bliskih osoba. Uspostavom komunističko/socijalističkog sustava nakon II. svjetskog rata privatnopravno uređenje smatrano je „nužnim zlom“, pa su i privatne zaklade nestale. U to doba zaklade nisu bile izravno zabranjene. Štoviše, smatralo se da nema prepreke za primjenu Zakona o zadužbinama iz 1930. kao pravnih pravila propisa koji su bili na snazi 6. travnja 1941., ali se svejedno zaklade nisu osnivale.

Ubrzo nakon uspostave Republike Hrvatske kao samostalne države prepoznata je potreba za uređenjem zaklada. Tako je 1995. donesen Zakon o zakladama i fundacijama (NN 36/1995, 64/2001, 106/2018). Izgleda, međutim, da je u pogledu zaklada s privatnom svrhom ostao strah iz bivšeg režima jer je zakon dopuštao samo osnivanje zaklada za općekorisne ili dobrotvorne svrhe. Taj strah očito nije nestao ni pri donošenju sadašnjeg Zakona o zakladama (NN 106/2018, 98/2019, 151/2022) jer je i dalje dopušteno samo osnivanje zaklada za općekorisne ili dobrotvorne svrhe.

Praksa ukazuje na potrebu za osnivanjem privatnih zaklada u korist bliskih osoba kojih bi svrha teško mogla proći test općekorisne ili dobrotvorne svrhe. Naime potencijalni osnivači traže načine kako da očuvaju stečenu imovinu, odnosno kako da je prenesu sljedećoj generaciji za koju sumnjaju da je sposobna zadržati ili povećati ono što je stečeno. U tom traženju, pokazuje praksa, zaklade se smatraju prikladnim sredstvom koje se ne može koristiti u Republici Hrvatskoj. Stoga neki sa svojim kapitalom odlaze u države koje dopuštaju osnivanje privatnih zaklada, premda bi rado ostali u Hrvatskoj. Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj postoji značajan financijski potencijal koji bi mogao biti usmjeren u zaklade s privatnom svrhom. Omogućavanjem osnivanja privatnih zaklada omogućilo bi se zadržavanje tog potencijala u Hrvatskoj jer je već došlo do odljeva njegova dijela u države koje omogućavaju ostvarivanje ciljeva potencijalnih osnivača privatnih zaklada.

Stoga je potrebno  raspraviti pravne, financijske i fiskalne aspekte i mogućnosti uređenja privatnih zaklada te predložiti izmjene propisa kojima bi se omogućilo osnivanje zaklada u privatne svrhe u skladu s načelom poticanja zakladništva propisanog postojećim Zakonom o zakladama.