Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša HAZU organiziralo je u utorak, 17. prosinca 2024. u dvorani Knjižnice HAZU Okrugli stol “Zašto tlo nema svoju EU direktivu?” povodom Svjetskog dana tla vezan je za donošenje nove Direktive o tlu koja bi se trebala usvojiti tijekom iduće godine. Nakon uvodnog predavanja koje je održao  prof.dr.sc. Zdenko Lončarić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, Sveučilište J.J. Strossmayera, Osijek, uvodničari u okrugli stol bili su Nina Zovko, mag.ing.bioproc., univ.spec.oecoing.  iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Tugomir Majdak, mag.ing.agr. iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Hrvoje Hefer, mag.ing.bil. iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Svi predavači izravno su uključeni u donošenje nove Direktive o tlu. Moderator okruglog stola bio je prof.dr.sc. Ivica Kisić, pročelnik Sekcije za tlo.

Zaključci Okrugloga stola Zašto tlo nema svoju EU direktivu?

Životopis: Vladimir Zebec – Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Vladimir Zebec rođen je 19. srpnja 1983. godine u Osijeku. U rujnu 2009. zaposlio se kao znanstveni novak/asistent na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku na znanstvenom projektu: „Utjecaj kondicioniranja tla na hraniva i teške metale u sustavu tlo – biljka“. U svibnju 2015. stječe akademski stupanj doktora znanosti iz područja Poljoprivreda, grana Agrokemija na temu „Dinamika kalija i usporedba metoda za određivanje pristupačnog kalija u tlima Istočne Hrvatske“. Koautor je sveučilišnog udžbenika „Uzorkovanje tla i biljke za agroekološke i pedološke analize“ i „Primjena agrošumarstva u Hrvatskoj“. Izvodi nastavu na prijediplomskom, diplomskom i doktorskom studiju na modulima Pedologija, Hidropedologija, Pedogeneza i sistematika tala, Terenska i laboratorijska istraživanja u poljoprivredi, Produktivnost tla i tvorba prinosa, Kartografija i pedološka daljinska istraživanja, Procjena pogodnosti zemljišta, Zemljišni resursi i Agroecology in sustainable agriculture. Dobitnik je nagrade Hrvatskog tloznanstvenog društva „ Mihovil Gračanin“ koja se dodjeljuje najboljim mladim znanstvenicima.

 Naslov: Degradacijski procesi u tlima Republike Hrvatske

 Sažetak: Svjetski dan tla (SDT) održava se svake godine 5. prosinca kao sredstvo usmjeravanja pozornosti na važnost zdravog tla i zagovaranja održivog upravljanja resursima tla. Međunarodni dan za obilježavanje tla preporučila je Međunarodna unija znanosti o tlu (International Union of Soil Sciences – IUSS) 2002. unutar okvira Globalnog partnerstva za tlo. Konferencija FAO-a jednoglasno je potvrdila Svjetski dan tla u lipnju 2013. i zatražila njegovo službeno usvajanje na 68. Općoj skupštini UN-a. U prosincu 2013. Opća skupština UN-a odredila je 5. prosinca 2014. kao prvi službeni Svjetski dan tla. Procjenjuje se da gotovo trećina naših poljoprivrednih tala već pokazuje značajnije znakove degradacije fizikalnih, kemijskih i bioloških značajki te ovi procesi imaju dugoročne posljedice, kako za kvalitetu života ljudi, tako i za naše gospodarstvo, koje u velikoj mjeri ovisi o poljoprivredi i s njom usko povezanim djelatnostima. Iako se svjesnost o važnosti tla povećava, još uvijek moramo poduzeti odlučne korake kako bismo zaustavili degradaciju tla u Hrvatskoj. Jedan od ključnih koraka jest ulaganje u održive prakse korištenja tla koje će omogućiti da ga sačuvamo za buduće generacije. Osim toga, ključne su zakonodavne inicijative, kao i donošenje jasnih smjernica koje će poticati zaštitu tla, kontrolirati štetne prakse i usmjeravati poticaje prema održivoj i okolišno prihvatljivoj poljoprivredi. Na svima nama je odgovornost da podržimo i promoviramo takve mjere, a Svjetski dan tla prilika je da prepoznamo važnost tla u našim životima i obvežemo se na njegovu zaštitu.

Životopis: Nina Zovko, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije

 Obrazovanje: Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer biokemijsko inženjerstvo, specijalistički studij na Kemijsko tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – Ekoinženjerstvo,  Program za stjecanje nastavničkih kompetencija (pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje) Sveučilište u Zadru.

Radno iskustvo: Hrvatska gospodarska komora, nastavnik kemije i biologije u osnovnim i srednjim školama od 2004. do 2020. zaposlena u Agenciji za zaštitu okoliša, voditeljica Odjela za kvalitetu zraka od 2020. zaposlena u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, voditeljica Službe za provedbu mjera sprječavanja i smanjenja onečišćenja zraka, tla i od svjetlosnog onečišćenja. Zadnjih 20-ak godina radi na poslovima koji se odnose na kvalitetu zraka (CAFE Direktiva), na poslovima vezano za emisije onečišćujućih tvari u zrak (LRTAP Konvencija), a od 2021. odnosno od objave Strategije EU-a za tlo i Prijedloga Direktive o praćenju i otpornosti tla i na poslovima koji se odnose na zaštitu tla.

Naslov: Upravljanje potencijalno onečišćenim i onečišćenim lokacijama Prijedlog Direktive o praćenju i otpornosti tla

 Sažetak: Onečišćene lokacije su mjesta na kojima je potvrđena prisutnost onečišćujućih tvari u koncentraciji koja predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje i sastavnice okoliša (tlo, podzemne i površinske vode te zrak). Onečišćenjem tla općenito se smatra pojava onečišćujućih tvari u tlu iznad određene razine koja izaziva poremećaje u tlu ili potpuno onemogućuje tlo da obavlja svoje funkcije, što se u konačnici negativno odražava na zdravlje ljudi, životinja, ekosustava i drugih sastavnica okoliša. Prijedlog Direktive o praćenju i otpornosti tla uspostavlja čvrst i dosljedan okvir za praćenje tla, koji se odnosi na sva tla u EU-u i kojim će se riješiti postojeći problem nedostatka podataka o tlu. Prijedlog Direktive obuhvaća sve vrste onečišćenja, uključujući povijesno onečišćene lokacije te utvrđuje mjere za postizanje zdravog tla do 2050. godine i smanjenje onečišćenja tla na razine koje se više ne smatraju štetnima za zdravlje ljudi i okoliš. Države članice su obvezne utvrditi potencijalno onečišćene lokacije, provesti istraživanje tla, uspostaviti Registar potencijalno onečišćenih i onečišćenih lokacija u obliku internetske baze georeferenciranih prostornih podataka i osigurati regeneraciju i remedijaciju tla te održivo upravljanje onečišćenim lokacijama.

Životopis: Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

 Tugomir Majdak, mag. ing. agr. trenutno je u drugom mandatu u funkciji državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Diplomirao 1997. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 2018. godine polaznik je doktorskog studija na istom fakultetu.

Objavio je znanstvene i stručne radove s 20-tak znanstvenika na hrvatskom i engleskom jeziku. Do sada je kao koautor objavio nekoliko knjiga, a zadnja izdana ove godine je: Monografija povodom 30. obljetnice natjecanja u oranju u Republici Hrvatskoj s koautorima: Ivicom Kisićem, Sinišom Hrgovićem i Ivicom Prpićem.  Bio je predstavnik ministarstva u brojnim odborima međunarodnih organizacijama (SAPARD, IPARD, OECD, FAO), Vijeću ministara za poljoprivredu i ribarstvo EU, radnim skupinama (SWG), udrugama (HUONO, čiji je bio i predsjednik 2015.-2016.), te WPO svjetskoj oračkoj organizaciji čiji je bio predsjednik 2012.- 2015. kao i potpredsjednik (2009.-2012.) te raznim pregovaračkim timovima pri ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Naslov: Značaj prijedloga direktive Europskog parlamenta i Vijeća o praćenju i otpornosti tla za poljoprivredu u Republici Hrvatskoj

Europska komisija objavila je 5. srpnja 2023. godine Prijedlog Direktive Europskog Parlamenta i Vijeća o praćenju i otpornosti tla (Prijedlog direktive) kojom će se omogućiti postizanje ciljeva Strategije EU-a za tlo do 2030. godine odnosno postizanje dobrog zdravlja tla u Europskoj uniji do 2050. godine.

Iako je Prijedlog direktive u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva aktivno je sudjelovalo u raspravama unutar Radne skupine Vijeća EU za okoliš (RS) u dijelu poljoprivrede. Time je istaknuo kako Prijedlog Direktive ima značajan doprinos na poljoprivredu u smislu uspostave okvira za održivo upravljanje tlom, uzimajući u obzir specifične lokalne, klimatske te socioekonomske prilike. Iako je u Republici Hrvatskoj prisutan niži stupanj intenzivnosti i produktivnosti poljoprivredne proizvodnje u odnosu na ostatak Europske unije, važno je podržati primjenu praksi koje smanjuju degradacijske procese tla poput: svih oblika erozije, smanjenja organske tvari, onečišćenja, ili gubitka bioraznolikosti tla. Zato su se i u prethodnom programskom razdoblju u području poljoprivrede provodile mjere koje su izravno doprinosile sprječavanju erozije tla i boljem upravljanju tlom, čime se pozitivno utjecalo na povećanje organskog ugljika u tlu. U tom razdoblju evidentirano je smanjenje potrošnje mineralnih gnojiva, što je izravno utjecao na smanjenje onečišćenja tla kao i podzemnih voda te zraka. Unutar Strateškog plana ZPP RH poljoprivrednici provode eko sheme, koje doprinose zaštiti i održivom upravljanju tlom kroz utvrđeni ZPP specifični cilj 5 (SO5) „Poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima“ kao što su voda, tlo i zrak. Ovim se intervencijama korisnike izravnih plaćanja potiče na primjenu praksi za smanjenje negativnog utjecaja na tlo, vodu i zrak te povećanje organske tvari u tlu. Uz navedene intervencije, poljoprivrednicima su na raspolaganju i agrookolišne intervencije kojima se također doprinosi zaštiti tla, vode i zraka te očuvanje bioraznolikosti, a koje u najvećoj mjeri predstavljaju nastavak provedbe korisnih praksi koje su se provodile u prošlom programskom razdoblju. U cilju pomoći poljoprivrednicima prilikom primjene korisnih praksi upravljanja tlom, važno je razmotriti mogućnost besplatne analize tla te osigurati širenje uspješnih rješenja za upravljanje tlom i hranjivim tvarima, putem nacionalnih ruralnih mreža, poljoprivrednih savjetodavnih službi i AKIS-a te Europskog partnerstva za inovacije. Prikupljanjem relevantnih podataka o tlu trajnim praćenjem stanja poljoprivrednog zemljišta osigurat će se njegova djelotvorna zaštita. Stoga je uspostava sustava trajnog praćenja poljoprivrednog zemljišta uključena u hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Ovom aktivnosti se trajno prati stanje svih fizikalnih, kemijskih i bioloških promjena u tlu, kao i stanje poljoprivrednog zemljišta kroz ispitivanje plodnosti tla na području cijele Republike Hrvatske.

Životopis: Hrvoje Hefer, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu

Hrvoje Hefer rođen je 05.05.1978. godine u Osijeku u Republici Hrvatskoj. 1996. upisuje Poljoprivredni fakultet u Osijeku, te stječe stručnu spremu VII/1 stupnja, naziv diplomirani inženjer poljoprivrede ratarskog smjera. Od 2018. godine zaposlen je u Centru za tlo u Osijeku, kao Voditelj Centra, a od 2021., postaje pomoćnik ravnatelja HAPIH-a. Nakon što je imenovan na mjesto Voditelja Centra za tlo aktivno se uključio u poslove vezane uz zaštitu poljoprivrednog zemljišta i organizaciju poslova Centra te intenzivirao suradnju sa znanstvenom zajednicom. Kao voditelj projekta uspješno je proveo projekt: „AGROEKOTEH“- Optimizacija gospodarenja tlom prilagodba agroekosustava i agrotehničkih mjera klimatskim promjenama koji je završen 2023. godine. Trenutno je voditelj projekta: Trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta- monitoringa koji se provodi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) 2021.-2026. Osim toga dugi je niz godina član povjerenstava za izradu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Pravilnika o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, jedan od autora „Tehnoloških uputa za tumačenje rezultata tla“. Tijekom radnog vijeka završio je niz stručnih usavršavanja na području agronomije i upravljanja. Člana je Hrvatskog tloznanstvenog društva, Hrvatske agronomske komore i aktivan sudionik međunarodnih savjetovanja i kongresa vezanih uz tloznanstvo.

Naslov: Zaštita poljoprivrednog zemljišta, provedbom trajnog praćenja stanja (monitoringa) – Primjena Direktive Europskog Parlamenta i Vijeća u praćenju i otpornosti tla

Sažetak: Razvoj poljoprivrede jedan je od ključnih čimbenika razvoja hrvatskog gospodarstva, a bogati prirodni resursi pružaju Hrvatskoj velike mogućnosti. Više od 3 milijuna ha zemljišta Hrvatske služi različitim poljoprivrednim namjenama; bilinogojstvu, stočarstvu i ribarstvu. Nažalost, podaci o načinu gospodarenja zemljištem,  a naročito o kakvoći tla za najveći dio tih površina su nedostupni. U Hrvatskoj nije postojao sustav kojim bi se te informacije na kvalitetan način prikupljale i obrađivale. Stoga utjecaj poljoprivrednih aktivnosti na stanje okoliša nije moguće kvalitetno procijeniti (kvantificirati), niti je moguće donošenje političkih odluka kojim bi se postigla ravnoteža međusobnog utjecaja poljoprivrede i okoliša (politika održivog razvoja poljoprivrede), koja je nužna kako za očuvanje okoliša, tako i za razvoj poljoprivrede budućih naraštaja. Bez razvoja sustava kojim bi se trajno periodično prikupljale informacije o negativnim promjenama u tlu, ne mogu postojati ni pravovremene reakcije kojima bi se te promjene sprečavale ili ublažavale. Rezultati dobiveni Programom trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta predstavljati će izvor podataka o stanju tala RH u sklopu Informacijskog sustava podataka o poljoprivrednom zemljištu kao ključnih Vladinih instrumenata za donošenje praksi održivoga razvoja tla i optimalnih poljoprivrednih sustava. U okviru europskog zelenog plana Komisija je donijela: strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030., akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla , strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama  i strategiju EU-a za tlo do 2030. Jedan od specifičnih ciljeva Direktive odnosi se na zaustavljanje degradacije tla i postizanje zdravog tla u cijeloj EU-u do 2050., čime će se osigurati da tla u EU-u mogu pružati višestruku ulogu ekosustavu u mjeri dostatnoj za ispunjavanje okolišnih, društvenih i gospodarskih potreba. Potrebno je uspostaviti mjere za zaustavljanje degradacije tla i obnovu „zdravlja tla“ te uspostaviti  okvir za provedbu Direktive. (imenovati nadležna tijela, uskladiti referentne metodologije).