HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI
Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava

organizira

OKRUGLI STOL

Novìne u predstečajnom postupku

u petak, 19. svibnja 2023. s početkom u 10 sati
Preporodna dvorana Narodnog doma HAZU, Zagreb, Opatička ulica 18

Uvodna izlaganja:

• Prof. dr. sc. Jasnica Garašić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

         Najznačajnije novìne u predstečajnom postupku uvedene Novelom Stečajnog zakona iz 2022. godine

•  Nino Radić, predsjednik Trgovačkog suda u Zagrebu

        Utvrđivanje tražbina vjerovnika u predstečajnom postupku

• Doc. dr. sc. Marko Bratković, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

        Utjecaj predstečajnog postupka na ovršni postupak u kojem je stranka predstečajni dužnik

• Mladen Šimundić, sudac Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske

        Raspravljanje i glasovanje o planu restrukturiranja i odlučivanje o njegovoj potvrdi od strane suda u predstečajnom postupku

•  Davorka Huljev, odvjetnica i stečajna upraviteljica

        Nove odredbe o predstečajnom postupku viđene iz pravne pozicije povjerenika.

Države članice Europske unije bile su obvezne do 17. srpnja 2021. u svoje pravne sustave prenijeti rješenja Direktive o restrukturiranju i insolventnosti iz 2019. Veći broj država članica, a među njima i Republika Hrvatska, odlučio je koristiti u Direktivi predviđenu mogućnost produženja tog roka za najviše godinu dana, tj. do 17. srpnja 2022., opravdavajući to posebnim teškoćama u njezinu prenošenju u svoje pravne sustave. Republika Hrvatska Direktivu je konačno unijela u svoj pravni sustav Zakonom o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (Narodne novine br. 36/2022) koji je stupio na snagu 31. ožujka 2022.

Cilj je Direktive da pridonese pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta Europske unije i ukloni prepreke za ostvarivanje temeljnih sloboda, posebice slobodnog kretanja kapitala i slobode poslovnog nastana, koje proizlaze iz razlika u nacionalnim pravima i njihovim postupcima što se odnose na preventivno restrukturiranje, insolventnost, oslobađanje dužnika od preostalih obveza (otpust duga) i zabrana koje se tiču bavljenja trgovačkom, poslovnom, obrtničkom ili profesionalnom djelatnošću. Ne dovodeći u pitanje temeljna prava i temeljne slobode radnika, Direktivom se nastoji ukloniti te prepreke osiguravanjem: (i) da održiva poduzeća i poduzetnici u financijskim teškoćama u svim državama članicama imaju pristup učinkovitim nacionalnim okvirima za preventivno restrukturiranje koje im omogućuje nastavak poslovanja; (ii) da se pošteni insolventni ili prezaduženi poduzetnici mogu koristiti institutom potpunog oslobođenja od preostalih obveza nakon proteka razumnog razdoblja, čime im se pruža „druga prilika“; i (iii) da se općenito unaprijedi učinkovitost nacionalnih postupaka koji se odnose na restrukturiranje, insolventnost i oslobađanje od preostalih obveza, posebice u smislu njihova kraćeg trajanja.

Nakon što su rješenja Direktive prenesena u naš pravni sustav i nakon prvih iskustava u njihovoj primjeni potrebno je razmotriti je li Republika Hrvatska Novelom Stečajnog zakona iz 2022. uspjela u svoj nacionalni okvir preventivnog restrukturiranja – predstečajni postupak – unijeti pravila koja će pridonijeti njegovoj većoj učinkovitosti, korisnosti za dužnike u financijskim teškoćama i njihove vjerovnike te uopće boljem rješavanju prijeteće insolventnosti dužnika, a time općenito i poslovanju u nas.

Želja nam je da teoretičari i praktičari koji se bave insolvencijskim pravom meritorno odgovore na to pitanje.

Predsjednik Znanstvenog vijeća
Akademik Jakša Barbić