U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u četvrtak 21. listopada 2021. održan je okrugli stol na temu Nove tehnologije i pravo društava. Skup je održan kao videokonferencija na kojoj su razmotreni utjecaj i glavni pravci primjene novih tehnoloških rješenja u pravu društava i u pravu tržišta kapitala, pojašnjena njihova temeljna obilježja i rizici primjene te ukazano na različite do sada poznate pristupe njihovu pravnom uređenju. S obzirom na to da nije izvjesno kada će se nove tehnologije pravno urediti, zaključeno je da valja pronaći mehanizme u sustavu korporativnog upravljanja za upravljanje rizicima koje donosi primjena novih tehnologija kako bi se izbjegle zlouporabe i osigurala etičnost u njihovoj primjeni. Kako je u uvodnoj riječi kazao predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava akademik Jakša Barbić, digitalni se alati odavno koriste u poslovanju trgovačkih društava u promidžbi, prodaji i isporuci roba te pružanju usluga. Moderne tehnologije primjenjuju se i u korporativnom upravljanju trgovačkim društvom kao podrška u obavljanju upravljačkih ili nadzornih funkcija ili kao novi način ostvarivanja prava dioničara, odnosno članova društva. „Pod njihovim se utjecajem mijenja i pravo kojim se uređuje tržište

kapitala, pojam vrijednosnog papira te uopće način evidentiranja transakcija na tržištu kapitala, a pojavljuju se i novi organizacijski oblici obavljanja gospodarske djelatnosti. Riječ je o tehnologijama nove generacije, poput tehnologije distribuiranog knjiženja (DLT), u koje se ubraja i blockchain (BC), ali i drugim, poput umjetne inteligencije i pametnih ugovora. Te su tehnologije globalne, umrežene, decentralizirane, autonomne, samodostatne i automatizirane. Odvijaju se mimo formalnih institucionalnih struktura, pod krilaticom da za njihovu primjenu nije potrebno pravo, jer je u tehnologiji zapisano sve što je za to potrebno. Zbog svojih evidentnih tržišnih prednosti, navedena su tehnološka rješenja već u širokoj primjeni, a nisu pravno uređena. Zato postoji realna opasnost da ih se zloupotrijebi“, upozorio je akademik Barbić.

Prof. dr. sc. Edita Čulinović-Herc s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci govorila je o novim tehnologijama i promjenama paradigmi u trgovačkom društvu, doc. dr. sc. Ante Đerek s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu predstavio je temeljna obilježja BC/DLT tehnologije, prof. dr. sc. Hana Horak i doc. dr. sc. Zvonimir Šafranko s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorili su o novim tehnologijama i društvenoj odgovornosti trgovačkog društva, dok su izv. prof. dr. sc. Antonija Zubović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i dr. sc. Morana Derenčinović Ruk iz Adriatic osiguranja govorile o digitalnoj transformaciji vrijednosnih papira i aktivnostima regulatora tržišta kapitala, a prof. dr. sc. Siniša Petrović i doc. dr. sc. Tomislav Jakšić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o investicijskom DLT/BC tokenu kao financijskom instrumentu (vrijednosni papir) te mogućim pravnim posljedicama takve kvalifikacije. Dr. sc. Jasmina Mutabžija iz riječke tvrtke Posluh imala je izlaganje na temu Ima li mjesta primjeni BC tehnologija u upravljanju društvom s ograničenom odgovornošću?, dok je tema izlaganja doc. dr. sc. Mihaele Braut Filipović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Ivana Zornade iz Odvjetničkog društvoa Krehić i partneri bila Umjetna inteligencija i pravo društava.