Hrvatska akademije znanosti i umjetnosti

Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša

organizira predavanje koje će održati

izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić s Geofizičkog odsjeka
Prirodoslovno – matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Odziv zagrebačke klime na globalno zatopljenje i urbanizaciju

u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Strossmayerov trg 14
u utorak, 05. prosinca 2023. s početkom u 13 sati

Moderator predavanja je akademik Goran Durn, predsjednik Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode i okoliša.

POZIV

Klimatske promjene predstavljaju jednu od najvećih prirodnih prijetnji zbog velikog broja negativnih učinaka na prirodni i izgrađeni okoliš, infrastrukturu i društvo u cjelini. U gradovima se javljaju specifični klimatski uvjeti uslijed klimatskih utjecaja različitih prostorno-vremenskih skala i urbanizacije. Poput brojnih drugih europskih gradova, i Zagreb se ubrzano zagrijava. Meteorološka  mjerenja ukazuju na pozitivan temperaturni trend na svim gradskim postajama (Grič, Maksimir, Pleso), ali i na zatopljenje Medvednice. Posljedično je došlo i do promjene klimatskih klasa – prvo na Medvednici gdje se klima promijenila iz snježno-šumske u vlažnu umjereno toplu klimu zbog porasta srednje mjesečne temperature najhladnijeg mjeseca (siječanj) koja više ne poprima vrijednosti ispod -3°C, a zatim i u gradu  gdje su ljeta od umjereno toplih postala vruća uslijed porasta srednje mjesečne temperature najtoplijeg mjeseca (srpanj) iznad 22°C. Nadalje, prostorna raspodjela toplinskog opterećenja pokazuje da nisu svi dijelovi grada jednako topli. Gusto izgrađeni dijelovi grada su najtopliji, dok se zelene površine, a posebno parkovi s visokom vegetacijom, ističu kao hladniji dijelovi. Zatopljenje Zagreba primarno je posljedica globalnog zatopljenja. Iako je utjecaj urbanizacije relativno slabiji, on utječe na prostornu raspodjelu toplinskog opterećenja te se superponira na klimatski utjecaj što pojedine dijelove grada čini iznimno toplima. U ovako zagrijanom gradu, površine s vegetacijom ublažavaju toplinsko opterećenje. Međutim, njihov ohlađujući učinak ovisan je dostupnoj vlazi u tlu. Naime, evaporativno hlađenje bitno je smanjeno u sušnim uvjetima, a posebno u slučaju dugotrajnih sušnih razdoblja kada je ohlađujući učinak zelenih površina značajno oslabljen. S obzirom da klimatske projekcije ukazuju na učestalije i dugotrajnije suše u budućnosti, potrebno je predvidjeti sakupljanje i pohranjivanje oborinskih voda za navodnjavanje urbanih zelenih površina tijekom sušnih razdoblja. Pored prirodnog ohlađivanja grada, zelene površine (parkovi, travnjaci, urbane šume) istovremeno pružaju mnogobrojne druge dobrobiti jer smanjuju opasnost od urbanih poplava, povećavaju bioraznolikost te pružaju građanima prostor za odmor i rekreaciju. Za zagrebačku klimu posebno je važna Medvednica i njene šume jer omogućavaju prirodno strujanje zraka, ohlađivanje grada i pročišćavanje zraka. Stoga je nužno očuvati postojeće zelene površine u gradu i njegovoj okolici, a po mogućnosti dodati i nove.

Zaključno, zagrebačka klima se značajno promijenila. Globalno zatopljenje je uzrokovalo porast toplinskog opterećenja grada, a urbanizacija je dovela do njegovog prostornog širenja. Takvi klimatski uvjeti predstavljaju opasnost za infrastrukturu i zdravlje građana, posebno ako se uzmu u obzir očekivane promjene i drugih klimatskih elemenata, primjerice, vjetra i oborine. Uvažavajući očekivano daljnje zagrijavanje Zemlje, u Zagrebu će se nastaviti porast temperature uz učestalije i intenzivnije ekstremne vremenske pojave. Kako bismo se što bolje pripremili na nove klimatske uvjete, omogućili održivi razvoj grada te zaštitili imovinu i građane, neophodno je sustavno provoditi znanstvena istraživanja klimatskih promjena i njihovih posljedica kako bismo bolje razumjeli fizikalne procese koji ih uvjetuju te što pouzdanije predvidjeli buduće klimatske uvjete. Primjenom odgovarajućih znanstvenih metoda moguće je odrediti klimatski hazard za određeno područje (tj. vjerojatnost pojavljivanja potencijalno štetnih klimatskih pojava), ali i klimatski rizik (tj. očekivani stupanj štete). Na temelju toga, neophodno je donijeti promišljena, znanstveno utemeljena i provediva rješenja za prilagodbu i obranu od neželjenog utjecaja klimatskih promjena usklađena s obilježjima i potrebama određenog područja ili grada. Pritom je važno sagledati i socijalni aspekt utjecaja klimatskih promjena, identificirati posebno ranjive skupine građana i procijeniti njihove mogućnosti i kapacitet za obranu od neželjenog klimatskog utjecaja s ciljem planiranja i implementiranja mjera i protokola za adekvatnu pomoć u slučaju iznimnih vremenskih nepogoda. Neophodno je povećati otpornost cjelokupnog društva na klimatske promjene uz pravilno informiranje i osvješćivanje građana o nužnosti prilagodbe i ublažavanja posljedica klimatskih promjena. Iznimno je važno uključiti ekološke teme i problematiku klimatskih promjena u obrazovni sustav svih razina kako bi djeca od najranije dobi razvila pravilan odnos prema okolišu, klimatskim promjenama i njihovim posljedicama te naučila zaštititi sebe i imovinu od ekstremnih vremenskih pojava.

Suočavanje i borba s klimatskim promjenama zahtjeva konkretne mjere i njihovu ustrajnu provedbu. To je moguće ostvariti jedino uz pozitivan i podržavajući stav društva pri čemu svaki pojedinac treba biti odgovoran i svjestan klimatskog otiska kojeg ostavlja na Zemlji. Da bismo to postigli, potrebno je kontinuirano komuniciranje znanstvene zajednice s javnošću i donositeljima odluka uz isticanje pozitivnih primjera ekološki osviještenog i štedljivog odnosa prema ograničenim prirodnim resursima kojima raspolažemo.

Izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić – životopis
Ivana Herceg Bulić je izvanredna profesorica na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovnomatematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorat iz fizike – geofizike obranila je 2008. godine s radom iz područja klimatske varijabilnosti ‘Prinudno djelovanje ekvatorskog Pacifika na atmosferu sjeverne hemisfere’. Na Geofizičkom odsjeku radi od 1997. godine i od tada se bavi dinamičkom klimatologijom, klimatskom varijabilnošću, klimatskim modeliranjem, a istraživanje je posebno usmjereno na proučavanje fizikalnih mehanizama daljinskih veza koje omogućavaju atmosferski odziv na prinudno djelovanje tropskih oceana. Usavršavala se u nekoliko navrata u inozemnim institucijama, od čega se posebno ističu boravci u Međunarodnom institutu za teorijsku fiziku (ICTP) u Trstu, Italija, gdje je i pridružena istraživačica grupe Earth System Physics. Osim daljinskih veza i polja atmosferskog odziva velike prostorne skale, znanstveno-istraživački rad Ivane Herceg Bulić je usmjeren na lokalna klimatska obilježja i urbanu klimatologiju. Zadnjih se godina intenzivno bavila empirijskom analizom i modeliranjem urbane klime te utjecajem globalnih procesa i urbanizacije na klimatska obilježja gradova. Na tu je temu vodila dva znanstvenoistraživačka projekta: „Klimatske promjene i varijabilnost u Hrvatskoj – od globalnih utjecaja do lokalnih zelenih rješenja – CroClimGoGreen“ financiranog od Hrvatske zaklade znanost te „Klimatska ranjivost Hrvatske i mogućnosti prilagodbe urbanih i prirodnih okoliša – Klima-4HR)“ financiranog od EU fonda za regionalni razvoj. Pored znanstveno-istraživačkog rada, Ivana Herceg Bulić sudjeluje u nastavi
(dodiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj), predaje kolegije iz područja geofizičke dinamike fluida, klimatologije i meteorologije te je mentorica diplomskih i doktorskih radova. Aktivna je u organizaciji znanstvenih skupova te redovito sudjeluje u promociji znanosti i struke. Posebno je posvećena radu sa studentima i potiče njihovo uključivanje u znanstveno-istraživačka istraživanja putem studentske prakse. Zajedno sa studentima Geofizike je 2020. godine organizirala akciju „PMF pedalira i mjeri temperaturu grada” pri čemu su provedena prva mobilna mjerenja temperature zraka u Zagrebu.