Zavod za znanstveno-istraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Koprivničko-križevačke županije u Križevcima, Hrvatsko-češko društvo i Visoko gospodarsko učilište u Križevcima obilježit će 200. godišnjicu rođenja Dragutina Lambla, prvog ravnatelja Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima u četvrtak 16. veljače 2023. u 19 sati u Gradskoj knjižnici Franjo Marković, Trg sv. Florijana 14 u Križevcima.
Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-češkog društva, održat će predavanje „Braća i sestre Dragutina Lambla“, a Ozren Blagec, viši kustos Gradskog muzeja Križevci, predavanje „Dragutin Lambl – prvi ravnatelj Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima.“

Pozivnica

Karel (Dragutin) Lambl, češki poljoprivredni stručnjak, rođen je u gradiću Letiny u zapadnoj Češkoj 31. siječnja 1823. Gimnaziju i tehničku školu završio je u Pragu, potom je radio na veleposjedu obitelji Thun kraj Libereca i predavao na Visokoj poljodjelskoj školi u Libverdima kraj Děčína. Ondje počeo prevoditi i pisati o gospodarskim temama uvodeći novo stručno nazivlje i zamjenjujući germanizme i latinizme češkim nazivima. Na poziv biskupa Josipa Jurja Strossmayera došao je 1860. u Hrvatsku i do 1874. bio prvi ravnatelj Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima gdje je ujedno predavao gospodarsku upravu, knjigovodstvo, živinogojstvo, vinogradarstvo i voćarstvo. Posebno je bio zainteresiran za vinogradarstvo te je ustrojio najveću hrvatsku ampelografsku zbirku s 280 sorti vinove loze. Sve do 1878. predstavljao je Hrvatsku u Međunarodnoj ampelografskoj komisiji, a sastavio je i knjižicu Der Weinbau in Kroatien, Slavonien und in der Militärgrenze (Zagreb, 1873.). Pisao je za brojne domaće i strane časopise i novine, a kraće vrijeme je bio i urednik Gospodarskog lista (1866. – 1867.). Objavio je i nekoliko knjiga o poučnim gospodarskim putovanjima koje je poduzimao s polaznicima Kraljevskog gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima , a zajedno se Josipom Partašem napisao je Poučnik u vrtlarstvu, voćarstvu i povrtlarstvu. Umirovljen je 1874., nakon čega se vratio u Češku, no i dalje je često navraćao u Križevce. Sudjelovao je u podizanju šećerane u Pragu 1875., a od 1882. sudjelovao je na radovima oko melioracije tla u talijanskom gradiću Ostellato pokraj Ferrare u Italiji, gdje je i umro 26. travnja 1884.

Značajne osobe javnog života u Češkoj bili su i braća i sestre Karela Lambla. Vilém Dušan Lambl bio je pedijatar svjetskog glasa koji je djelovao i u Ukrajini i Poljskoj, František Sudimír Lambl bio je gospodarski stručnjak i arheolog, Jan Baptista Lambl agronom, Anna Cardová Lamblová borac za ženska prava i organizatorica ženskog školstva, a druge dvije sestre, Barbora Lamblová i Eliška Lamblová učiteljice.