NOĆ MUZEJA 2023. u jedinicama HAZU
Program jedinica HAZU za 18. NOĆ MUZEJA
27. siječnja 2023. (00 – 24 sata), VIRTUALNO
STROSSMAYEROVA GALERIJA STARIH MAJSTORA HAZU
Strossmayerova galerija je, ispred Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kao jednog od organizatora, partner Muzeju grada Zagreba i Muzeju za umjetnost i obrt u pripremi izložbe. Viša kustosica Galerije Ivana Gržina, kao jedna od triju autorica izložbe, održat će stručno vodstvo kroz postav. Zbog ograničenog broja sudionika, molimo najavu barem dan unaprijed na: info@mgz.hr ili tel. 01 4851 361.
Publiku pozivamo da poprati ponudu virtualnih edukativnih sadržaja Strossmayerove galerije starih majstora, koja je nedavno dopunjena novim cjelinama. Edukativni sadržaji u formi virtualnog pripovijedanja, obogaćenog dodatnim funkcionalnostima interaktivnosti dostupni su na: https://sgallery.hazu.hr/edukacija/
Kako je stalni postav Galerije publici nedostupan fizički, pozivamo vas da se s odabranim djelima iz fundusa našega muzeja upoznate putem on-line kataloga, dostupnog na: https://sgallery.hazu.hr/katalog/
KABINET GRAFIKE HAZU publici nudi dvije virtualne izložbe iz svog fundusa
Izložba predstavlja malu, ali važnu skupinu od dvadesetak plakata posvećenih Zagrebačkom zboru, koja osim uvida u kulturno-društvenu povijest Zagreba daje i prikaz razvoja vizualne kulture i dometa u grafičkom dizajnu oglašavanja važne gospodarstvene manifestacije kroz nekoliko desetljeća dvadesetog stoljeća.
Zbor je za potrebe oglašavanja sedamdesetak priredaba angažirao cijeli niz likovnih umjetnika. Lj. Babić, S. Glumac, Atelijer Tri, M. Vanka, Z. Sertić, Atelijer Fortuna, P. Bolkovac, K, Becić, E. Murtić, E. Vičić i drugi likovnim su rješenjima dali svoj doprinos vizualnom identitetu Zagrebačkog zbora.
Izložba prezentira Krizmanove radove s početka 20. stoljeća na kojima se vidi umjetnikovo majstorsko poznavanje grafičkih tehnika te stilska i morfološka određenost unutar secesijske struje hrvatske moderne.
Izborom i predstavljanjem antologijskih djela umjetnikove ostavštine iz fundusa Kabineta grafike istaknuta je grafika kao medij u kojem su najjače došli do izražaja Krizmanov artistički talent, modernistički izraz i stvaralačka energija kao i njegovo nastojanje da se grafička umjetnost uzdigne na razinu samostalne discipline unutar korpusa hrvatske moderne umjetnosti.
Gliptoteka HAZU i ove godine sudjeluje u Noći muzeja, predstavljajući svoje virtualne sadržaje. Trenutno je u tijeku konstruktivna obnova kompleksa zgrada Gliptoteke, zbog šteta nastalih nakon potresa koji su nas zadesili posljednjih godina, te će zbog toga Gliptoteka na neko vrijeme biti zatvorena za posjetitelje. U novonastalim okolnostima Noć muzeja 2023. prebacujemo u virtualni svijet te Vam predstavljamo izložbu Spomenik kralja Tomislava u Zagrebu.
Spomenik kralja Tomislava jedan je od prepoznatljivijih simbola grada Zagreba, konjanička skulptura koja na Glavnom željezničkom kolodvoru svakodnevno dočekuje putnike i istovremeno dominira gradskom vizurom Donjega grada. Priča o spomeniku, od ideje za njegovo podizanje preko lijevanja te dugotrajnih polemika o mjestu i načinu postavljanja do konačnog postavljanja i promjena koje su se na njemu odvijale tijekom gotovo cijelog stoljeća, izrazito je bitan i interesantan segment naše povijesti i povijesti umjetnosti koji široj javnosti nije toliko poznat. Izložbom se pokušalo obuhvatiti sve te elemente i prikazati njegovu povijesnu i umjetničku vrijednost kroz građu Gliptoteke HAZU koja u svom fundusu čuva originalne sadrene modele i skice za spomenik Roberta Frangeša Mihanovića, bogatu fotodokumentaciju i arhivske materijale, kao i skice s natječaja za zamjenske reljefe za spomenik. Izložbu možete pogledati na poveznici: https://kraljtomislav.hazu.hr/
HRVATSKI MUZEJ ARHITEKTURE HAZU
Digitalna izložba iz fundusa Hrvatskog muzeja arhitekture HAZU povodom međunarodnoga znanstvenog skupa održanoga 2021. godine te ususret izdavanju znanstvene monografije u 2023. godini
Digitalnom izložbom o arhitektu Dragi Ibleru, Hrvatski muzej arhitekture HAZU obilježio je stotinu godina od početka autorova djelovanja. Svojim je opusom i višeznačnim djelovanjem desetljećima ustrajno promicao progresivna načela arhitektonskog oblikovanja u rasponu kreativnog izričaja od ekspresionizma i nove stvarnosti 1920-ih, sve do modernizma internacionalnoga stila 1930-ih godina i poetičnog funkcionalizma 1950-ih godina. Pri digitalnom predstavljanju projekata iz fundusa Muzeja i ususret skorom izdavanju Zbornika radova u muzejskoj ediciji Architectonica i nadalje smo vođeni Iblerovom mišlju o arhitekturi kao ideji života. Na ovaj način otvaramo prozor u rad Muzeja koji na žalost od potresa nije u funkciji, i trenutno je u obnovi.
Dragi posjetitelji Noći Muzeja! Na žalost, i ove godine smo samo na digitalnoj platformi, no obnova Muzeja je krenula i nadamo se da ćemo se uskoro družiti u prekrasnom ambijentu Vile Ehrlich Marić na Tuškancu gdje smo smješteni, uz puno novih izložbi i događanja koja ćemo organizirati za vas. Do skorog susreta! Vaš Hrvatski muzej arhitekture HAZU.
HRVATSKI MUZEJ MEDICINE I FARMACIJE HAZU
Autorice koncepcije Silvija Brkić Midžić i prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić priredile su virtualnu izložbu o životu i djelu istaknutog hrvatskog neurologa Sergija Dogana i e-katalog memorijalne građe iz njegove ostavštine koja se čuva u zbirkama Hrvatskog muzeja medicine i farmacije i Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Memorijalna zbirka obitelji Dogan postala je dijelom fundusa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije zahvaljujući donaciji prof. dr. sc. Branke Marinović, predstojnice Klinike za dermatovenerologiju Kliničkoga bolničkog centra u Zagrebu, koja je 25. veljače 2019. darovala Muzeju 74 predmeta iz ostavštine svoga oca, neuropsihijatra prof. dr. sc. Sergija Dogana i majke, pedijatrice Kate Dogan-Librenjak. Riječ je o osobnim dokumentima – školskim knjižicama, studentskim indeksima, raznim ispravama i iskaznicama (19 predmeta), diplomama i poveljama (34 predmeta) te medaljama i plaketama (21 predmet), od kojih su 72 predmeta iz ostavštine Sergija Dogana, a dvije diplome iz ostavštine Kate Dogan-Librenjak.
Darovana građa predstavlja rijedak primjer sačuvanoga materijalnog svjedočanstva o cjelokupnom tijeku obrazovanja, kliničkog, znanstvenog i nastavnog rada jednoga liječnika i o njegovu širem društvenom djelovanju. Uz predmete iz Doganove ostavštine koji pripadaju Muzeju, u Odsjeku za povijest medicinskih znanosti HAZU sačuvana je zbirka njegovih separata i ostalih publikacija, habilitacijska radnja, doktorska disertacija, dio osobne dokumentacije vezane uz rad Medicinskog fakulteta i neurološke klinike te zbirka izrezaka iz tiska, također dar Branke Marinović.