Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU priredio je u u utorak, 12. travnja 2022. komemorativni sastanak u povodu prve obljetnice smrti akademika Lea Klasinca.
Sastanak je otvorio akademik Goran Pichler, tajnik Razreda, a o životu i djelu akademika Klasinca govorili su akademik Tomislav Cvitaš i dr. sc. David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković.

Akademik Leo Klasinc rođen je 20. svibnja 1937. u Zagrebu gdje je 1955. završio gimnaziju, 1960. diplomirao kemiju na Tehnološkom fakultetu te doktorirao 1963. na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu s disertacijom Izotopni efekt dušika-15 i sekundarni deuterijski izotopni efekt kod reakcije amonijske soli s lužinom (mentor Smiljko Ašperger).

Od 1961. radio je u Institutu Ruđer Bošković, gdje je bio znanstveni asistent (1961. – 1963.), viši znanstveni asistent (1964. – 1968.), znanstveni suradnik (1968. – 1972.), viši znanstveni suradnik (1972. – 1977.) i znanstveni savjetnik (od 1977.) te od 1968. voditelj Laboratorija za kemijsku kinetiku i atmosfersku kemiju Odjela za fizičku kemiju.

Istodobno je od 1970. bio nastavnik na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu i na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (1971. – 2002.). Od 1970. sudjelovao je u nastavi Centra za poslijediplomski studij Sveučilišta u Zagrebu, a nešto kasnije i PMF-a. Predavao je također na Fakultetu prirodoslovlje i tehnologiju u Ljubljani te surađivao s Institutom Jožef Stefan.

Član suradnik HAZU bio je od 1990., a od 2004. redoviti član. Od 2019. bio je zamjenik tajnika Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti.

Boravio je često u Centru za nuklearna istraživanja u Karlsruheu, gdje je već kao student (1959/1960) kod D.Schulte-Frohlindea izradio diplomski rad Mjerenje kvantnog iskorištenja fotoreakcije bis-naftalen indigoida. Na istoj instituciji proveo je poslijedoktorsko usavršavanje kao teorijski organski kemičar u Institutu za radijacijsku kemiju 1966. – 1968. Tamo je također boravio povremeno od 1972. do 1984. u sklopu više bilateralnih projekata s Njemačkom vezanim uz područja spektroskopije, teorijske i atmosferske kemije. Na Kemijskom odjelu Louisiana State University u Baton Rougeu kao gostujući profesor (od 1984.) bavio se laserskom i masenom spektrometrijom i predavao biofizikalnu kemiju.

Akademik Leo Klasinc uveo je programiranje i primjenu računala u dodiplomski i poslijediplomski studij kemije na Sveučilištu u Zagrebu. Bavio se istraživanjima iz područja fizičko-organske, atmosferske i teorijske kemije te matematičkim metodama u kemiji, masenom, fotoelektronskom i laserskom spektroskopijom. Postigao je vrijedne rezultate u istraživanju elektronske strukture malih molekula i prvi dobio fotoelektronske spektre visoke kvalitete mnogih važnih skupina biološki-aktivnih molekula (aminokiseline, opijati, steroidi). Uveo je ionizacijski potencijal kao parametar za određivanje aktivnosti spojeva. Prvi je u nas razvio i organizirao istraživanja u atmosferskoj kemiji, osobito troposferskoga ozona.

U suautorstvu sa Zvonimirom Maksićem i Nenadom Trinajstićem napisao je udžbenik Simetrija molekula (Zagreb, 1979). Dobitnik je Nagrade Ruđer Bošković (1987.), Nagrade HAZU (1996.), Nagrade Grada Zagreba (2002.) i Državne nagrade za znanost za životno djelo (2007.).

Akademik Leo Klasinc umro je u Zagrebu 9. veljače 2021.