U utorak 17. prosinca 2024. u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu otvorena je izložba Marko Antun de Dominis  – pogled u novo doba autorice izložbe dr. sc. Marijane Borić. Izložbu je otvorio mons. Zdenko Križić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, a može se razgledati do 23. prosinca.

Nadbiskup Križić je podsjetio da je Dominis najprije bio senjski biskup, baš kao i on, te dodao da mu je zbog toga još zanimljiviji i bliži. „Uz njegovo ime često vežemo i pridjev ‘kontroverzni’“, ustvrdio je nadbiskup i dodao kako su neke De Dominisove ideje bile ispred njegova vremena i vizionarske, ali i da su neke njegove odluke i ponašanja bila takva da ih je iz današnje perspektive teško vrednovati pozitivnima. „Zbog toga je važno ovako važnome liku povijesti našega grada i nadbiskupije pristupiti što objektivnije“, istaknuo je mons. Križić.

Autorica izložbe dr. sc. Marijana Borić je kao cilj programa povodom 400 obljetnice smrti Dominisove smrti navela želju da mu se oda počast i da se prisjetimo nekih njegovih važnih doprinosa hrvatskoj i europskoj kulturi. Dodala je da joj je iznimno drago što se izložba održava u prostorima HAZU čiji su predsjednici, ali i ostali članovi, kontinuirano istraživali i pisali o Marku Antunu de Dominisu,  a  upravo Split je bio važna postaja u životu i radu Dominisa – u tom je razdoblju dok je nosio titulu splitskog nadbiskupa između 1602. i 1616. kada odlazi u Englesku napisao svoje kapitalno djelo “Crkvena država” i objavio prvo djelo u povijesti kojim se tumači teorija dalekozora, novog instrumenta koji će dovesti do konačne prevage kopernikanske teorije i novih spoznaja o svemiru. Nadalje je pojasnila kako je ovo vrijeme odabrano upravo jer je prije 400 godina na prvi dan zime, 21. prosinca 1624., njegovo mrtvo tijelo bio u Rimu javno spaljeno. Zahvalila je na vrijednim eksponatima Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, Arheološkom muzeju u Splitu i Državnom arhivu u Zadru i pozvala okupljene da na računalima zaigraju edukativne video igrice o Marku Antunu de Dominisu ili pročitaju u digitalnom obliku knjige koje se mogu vidjeti na izložbi.

Na otvorenju izložbe govorio je i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban koji je istaknuo da je lijepo na stručan način posvijestiti si kakve su sve veličine hodale našim prostorima i dodao kako je Dominis definitivno jedna od njih. „Ljudi poput njega plivali su uz rijeku i zbog toga njihova veličina ne blijedi te su postali naš ponos“, kazao je Boban.

Prof. dr. sc. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu, citirao je papu svetog Ivana Pavla II. koji je 1998. za posjeta Splitu kazao da povijest na našim prostorima stvarno nije šutjela. „Stoga ni nije čudo što Sveučilište svesrdno pomaže ovakve projekte i što je, uz ovakve prethodnike i davne katedralne škole u kojima je znanstvena misao i edukacija egzistirala stoljećima, danas najbolje Sveučilište na ovim prostorima“, rekao je Ljutić.

Izložbom se željelo oživjeti sjećanje i odati počast Dominisu za postignuća kojima je zadužio hrvatsku i europsku kulturnu i znanstvenu baštinu. Stoga je izložba zamišljena kao putujuća, s ciljem da se Dominisovo nasljeđe, kao važan dio hrvatske znanstvene baštine afirmira u zemlji i na međunarodnoj razini, pa je izložba prvo bila postavljena od 15. do 29. listopada 2024. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u sklopu manifestacija Mjesec hrvatske knjige i Dani europske baštine, a prilog je i obilježavanju 130. obljetnice Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Potom je dogovoreno izložbu postaviti u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu uz prigodni znanstveni kolokvij posvećen Dominisu, zatim u njegovom rodnom Rabu, Sydneyu i drugdje, a naposlijetku biti će dio stalnog postava posvećenog Dominisu.

Sukladno širokom rasponu tema kojima se tijekom života bavio Marko Antun de Dominis, priređena izložba obuhvaća tematski raznolike priloge o njegovim intelektualnim interesima (teološkim, filozofskim, fizikalnim – prirodnofilozofskim), o objavljenim djelima, diplomatskom djelovanju, životnom putu i usponu u crkvenoj hijerarhiji, te o intelektualnoj i kulturnoj povijesti njegova doba. Obuhvaćen je i niz znanstveno relevantnih tema kao što su Dominisov doprinos novovjekovnim prirodnim znanostima i filozofiji, a osobito razvoju teološke misli. Izložba je nastojala obuhvatiti ne samo zapažena Dominisova djela, već i ideje koje su ga pokretale i obilježile njegovo djelovanje. Namijenjena je širokom krugu posjetitelja i tematski podijeljena u tri dijela. Prvi dio donosi kronološki prikaz Dominisova života i rada, drugi dio izloženim pretiscima i prijevodima djela daje uvid u njegov opus, dok treći dio predstavlja znanstvenu, stručnu i popularnu literaturu o njemu. Multimedijalni dio priređen za ovu izložbu predstavlja Dominisova djela u digitalnome obliku i različite edukativne igre strukturirane  po temama iz Dominisova života i raznolikog opusa. Dominisov prinos teoriji dalekozora, istaknut je uz optičke instrumente – odabrane najstarije primjerke dalekozora u Hrvatskoj iz zbirke „Branko Hanžek“. Dominis i njegov rad bili su izvor nadahnuća u mnogim područjima umjetničkog djelovanja. Umjetnički radovi kao rezultat tog djelovanja također su pronašli mjesto na ovoj izložbi. Izložba je upotpunjena i vrijednim prilozima uglednih kulturnih i baštinskih institucija i privatnih zbirki (Hrvatski državni arhiv, Državni arhiv u Zadru, Arheološki muzej u Splitu, Institut za filozofiju u Zagrebu), a među njima neki su prilozi po prvi puta izloženi javnosti.