Izložba će biti otvorena do 2. listopada 2023., a može se pogledati svaki radni dan (pon-pet) u vremenu od 10 do 12 sati.

Stipan Dilber, autor:

Zahvaljujući misionarima rodom iz Tomislavgrada i njihovom požrtvovnom radu na dugogodišnjem prikupljanju predmeta tradicionalne afričke kulture danas u Franjevačkom muzeju Tomislavgrad postoji impozantna zbirka, koja je jedinstvena u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Ona je nastala spontano. Naime, misionari su većinu svog svećeničkog života proveli u DR Kongo kod naroda Luba i prilikom svakog povratka u samostan u Tomislavgradu sa sobom su donosili određene predmete tradicionalne afričke kulture. Te predmete su oni uglavnom dobivali kao poklone i darove od domorodačkog stanovništva. Nakon što su ovi predmeti došli na europski kontinent, dio predmeta misionari su darivali onima koji su im donirali određena sredstva za misijski rad, dio su dijelili prijateljima i poznanicima, a dio je ostajao u Franjevačkom samostanu u Tomislavgradu. Nakon što se u samostanu skupila velika količina predmeta rodila se ideja da se formira jedna samostanska zbirka. Nakon formiranja zbirke misionari su predmete nastavili ciljano donositi za njeno upotpunjavanje. Na taj način uspjeli su prikupiti nekoliko stotina različitih predmeta čiji se raspon kreće od najobičnijih suvenira pa sve do vrijednih tradicionalnih eksponata. Osnivanjem Franjevačkog muzeja Tomislavgrad, ta zbirka 2013. g. postaje sastavni dio stalnog postava muzeja i danas se ona sastoji od preko 1000 eksponata, 10 000 fotografija i preko 10 sati videozapisa.

Osim DR Konga, u zbirci ima također nešto predmeta raznih etničkih skupina iz Ruande, Kenije i Benina. Cijelim afričkim kontinentom rasprostranjeno je približno tri tisuće etničkih skupina i svaka od tih skupina ima svoja jedinstvena obilježja – ovo dovoljno govori o kompleksnosti i težini tumačenja tradicionalne umjetnosti Afričkog kontinenta. O originalnosti afričkih kultura dodatno svjedoči i činjenica da se one razlikuju ne samo od države do države, već se i u okviru iste države može pronaći više različitih kultura.

Danas na prostoru DR Konga živi preko 200 različitih etničkih grupa, a narod Luba je najveća etnička domorodačka grupa koja naseljava južni i centralni dio DR Kongo. Oni govore Kiluba jezikom koji je jedan je od dva glavna jezika skupine Bantu naroda, a jezicima iz te skupine govori se na području DR Konga.

Predmeti koje sadrži naša zbirka su: razne drvene skulpture, maske, tradicionalni glazbeni instrumenti, razni uporabni predmeti, nakit, oruđe i oružje, minerali i slike. Osim njih, u zbirci se također nalaze predmeti organskog porijekla, tj. razni predmeti koji su napravljeni od koža, kostiju i rogova afričkih životinja, a u svakom slučaju najatraktivnija je zmijska koža od pitona duga 8 m.

Posebnu grupu čine predmeti koji se vežu uz katoličku crkvu i djelovanje misionara, a svojom ljepotom posebno se ističu predmeti napravljeni od poludragog kamena malahita i bjelokosti.

Ovi tradicionalni predmeti zauzimaju značajnu ulogu u oblikovanju kulture naroda Luba, jer su prožeti spiritualnošću i ezoteričnošću. U te predmete su utkane uspomene, povijest i praktičnost Luba naroda. Većina njih služila je za magijske obrede i usko je povezana s tradicionalnim vjerovanjem Luba naroda. Ta vjerovanja sadrže zajedničke kozmološke i temeljne religijske sadržaje kao i većina tradicionalnih afričkih religija. Oni vjeruju u univerzalnog tvorca, zatim u život poslije smrti, povezanost između života i smrti i održavanje dobrog etičkog ponašanja.

Glavno kulturološko obilježje predmeta tradicijske kulture je simbolička povezanost onoga koji posjeduje taj predmet s plemenom i sa svemirom, te snažna prisutnost emocija i duhovne dubine između predmeta i vlasnika.

Jedna od prvih asocijacija koje se vežu uz Afriku, a ujedno i jedan od najčešćih oblika afričke umjetnosti su maske. One su dio religijsko-magijskog inventara i sastavni su dio mnogobrojnih rituala i obreda. Služe za razne proslave i inicijacije, nose se u ritualima za uspješnu žetvu usjeva ili za vrijeme priprema za rat. Maske nose samo odabrani plesači koji tijekom određene ceremonije prelaze u duboki trans te na taj način uspostavljaju komunikaciju s precima. Kroz te rituale vjeruje se da maske postaju utjelovljenje nadnaravnih sila i štite pojedinca ili zajednicu od prirodnih katastrofa ili drugih prijetnji te su ujedno i njihova veza s duhovima predaka.

Oblik maski jako varira od jedne etničke grupe do druge, a isto tako se razlikuju ovisno o tome gdje se upotrebljavaju, odnosno čemu služe. Ipak, postoje pojedini utvrđeni obrasci prikazivanja maski širom Afrike. Na primjer, maske koje prikazuju duhove predaka obično imaju smiren izgled, dok maske koje predstavljaju neljudske duhove često izgledaju bizarno. Visoko čelo prikazuje mudrost i duboku duhovnost. Izbočene oči ili ledeni izraz lica ukazuju na stanje opsjednutosti duhovima.

Glazbeni instrumenti, kao predmeti materijalne baštine imaju posebnu ulogu u afričkim društvima, a osobe koji ih izrađuju i koriste čine poseban društveni sloj. Afrika i glazba neraskidivo su povezani. Od rođenja do smrti glazba upotpunjuje život u Africi. Ona nije samo prosti način izražavanja, nego je zvučni, a s plesom i vizualni pokazatelj umjetnosti života.  Služi kao način izražavanja u raznim ceremonijama, društvenim događajima zajednice i pojedinaca. Svakodnevni događaji, igre, ratne prigode, poziv u lov i dr. praćeni su glazbom, plesom i pjesmom.

Kroz glazbu se povezivao svijet ljudi sa svijetom bogova u brojnim obredima u kojima se bogove molilo za plodnost zemlje, kišu ili pak tjeranje zlih duhova. Osim toga glazba se koristila u određenim magijskim obredima i za potrebe vračeva. Glazba može biti sredstvo izražavanja i obilježavanja povijesnih događanja zajednice, slavljenje istaknutih pojedinaca, slavljenja božanstava, kao i način kritike društva i zov za promijene u društvu

Afričke kulture poznate su po izradi trodimenzionalnih i reljefnih skulptura, i one se smatraju najznačajnijom komponentom likovnog izraza tradicijske umjetnosti. Postoje muške i ženske figure. One u većini slučajeva prikazuju pretke kojima se u tradicijskoj kulturi i vjerovanju pridaje velika pažnja i poštovanje.

Jedan izrazito važan segment tradicionalne Luba kulture je ikonografski prikaz žena. Žene su imale važnu ulogu u Luba društvu. One su se brinule za kuću, odgoj djece i poslove u poljoprivredi te su iz tog razloga često prikazivane u brojnim scenama. Figuralni prikazi ženskoga tijela su integrirani i u predmete koji iskazuju društveni rang. Zbog toga su štapovi poglavica, drške bojnih sjekira i razni drugi predmeti prikazani u obliku stiliziranog ženskog tijela.

Uz tradicionalne predmete, u fundusu muzeja nalaze se i slike napravljene u raznim slikarskim tehnikama, rezbarije u limu s prikazima scena iz svakodnevnoga života te tradicijski nakit. Naime, kad su naši franjevci otišli u DR Kongo oni su između ostalog osnovali i kulturni centar Baluba u sklopu kojega djeluje muzej i tiskara. Unutar tiskare brojna se djela prevode na kiluba jezik. Dio likovnih radova i dječjih igračaka nastali su u centru za djecu s teškoćama u razvoju Bwimwa, koji su također osnovali naši franjevci.

Naša zbirka važna je ne samo zbog toga što prikazuje tradicionalno afričko stvaralaštvo, nego se kroz nju šira javnost također educira, tako da može shvatiti da su nevjerojatnim trudom i požrtvovnosti naši misionari ostavili neizbrisiv trag kod domorodačkog afričkog stanovništva Luba. Osim duhovnoga, oni su značajno utjecali i na postizanje visokog stupnja urbanizacije ovoga starosjedilačkog stanovništva u DR Kongu.