Pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, od 11. do 14. travnja 2025. održava se manifestacija Dani Andrije Alešija u Zagrebu u povodu 600. godišnjice rođenja i 520. godišnjice smrti ovog hrvatskog ranorenesansnog arhitekta i kipara albanskog porijekla. Voditelji i organizatori programa ove manifestacije su mladi arhitekti dr. sc. Rilind Čočaj i Ardijan Karlo Gashi.

Dane Andrije Alešija otvorio je u petak 11. travnja u Knjižnici Hrvatske akademije predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, a zatim je predavanje o Alešiju održao akademik Andrija Mutnjaković koji je 2023. objavio knjigu Andrea Alessi – ranorenesansni umjetnik u dva izdanja – na hrvatskom i engleskom jeziku te na albanskom i engleskom jeziku. Riječ je o dopunjenom izdanju objavljenom 1981. na albanskom i 1998. na hrvatskom i engleskom, upotpunjenom majstorskim fotografijama istaknutog fotografa Luke Mjede, čime se na više od 500 stranica dostojno predstavlja samostalni opus Andrije Alešija, ali i njegova djela nastala u suradnji s Jurjem Dalmatincem i u zajednici s Nikolom Firentincem kao povijesni doprinos u formiranju hrvatske renesansne arhitekture.

Andrija Aleši rodio se između 1420. ili 1425. u Draču i redovito se potpisivao kao Dračanin, iako je rano napustio Albaniju. Kao mladić izučavao je kamenoklesarstvo u Zadru. Ostao je u Dalmaciji te se istaknuo oblikovanjem javnih i privatnih palača u Splitu, Rabu i Trogiru, krstionice u Trogiru, reljefā svetog Jeronima i kapela na Marjanu te kapele blaženog Ivana u Trogiru i portala crkve svete Marije na Tremitima, izrađenih u zajednici s Nikolom Firentincem. Krstionica u katedrali svetog Lovre u Trogiru realizirana između 1460. i 1467. prvo je renesansno djelo nastalo u Hrvatskoj, u isto vrijeme kada se renesansa počela formirati u Italiji i nekoliko desetljeća prije nego se počela javljati u drugim zemljama Europe. Andrija Aleši umro je oko 1505. u Splitu, a na nadgrobnoj ploči u crkvi svetog Duha naziva se „Andreas Alexius Epirota Dirachinus nobilis genere civis Spalatinus ob merita factus“ (Andrija Aleši Epirac Dračanin, zbog svojih zasluga ugledni splitski građanin).

U svom je uvodnom govoru predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt istaknuo zasluge akademika Mutnjakovića u istraživanju i sintetiziranju povijesti hrvatske arhitekture, što je rezultiralo njegovim monografskim studijama kojima je afirmirao baštinu hrvatskih graditelja Jurja Dalmatinca, Lucijana Vranjanina i Andrije Alešija koji su gradili s obje strane Jadrana, ali i ukazao na zasluge za arhitekturu i graditeljstvo rimskog cara Dioklecijana i pape hrvatskog porijekla Siksta V.

Akademik Neidhardt je pojasnio da se hrvatski renesansni graditelji, poznati pod odrednicom „Schiavoni“, u inozemstvu nerijetko uvrštavaju u talijansku renesansu, iako su zapravo djelovali ravnopravno s umjetnicima iz Italije, i to s obje strane Jadrana, što je svojim istraživanjima dokazao upravo akademik Mutnjaković, formirajući time pojam jadranskog kulturnog prostora i jadranske renesanse.

Kako je istaknuo Ardijan Karlo Gashi, jadranska renesansa fenomen je koji zaslužuje dublje razumijevanje i društveno priznanje, među ostalim jer i danas šalje poruku dijaloga i međusobnog uvažavanja unatoč razlikama, što je svojim opusom dokazao i Andrija Aleši, koji svojim zaslugama pripada ne samo jednoj naciji jer njegovo naslijeđe pripada baštini Jadrana, Europe i svijetu. Istaknuo je da i Hrvati i Albanci nerijetko s osjećajem manje vrijednosti gledaju prema srednjoj i zapadnoj Europi, iako je upravo istočnojadranska obala bila jedno od ishodišta europske civilizacije.

Rilind Čočaj je kazao da renesansa na istočnoj obali Jadrana nije imala snagu pune afirmacije zbog osmanskih osvajanja, ali da je hrvatska renesansa ipak ostvarila iznimne domete zahvaljujući snažnoj umjetničkoj dinamici i mobilnosti svojih protagonista čiji je opus ostavio traga ne samo na domaćem tlu, nego i u Italiji i diljem Europe. Uz Alešija, među hrvatskim renesansnim umjetnicima spomenuo je Jurja Dalmatinca, Ivana Duknovića, Franju Vranjanina i Lucijana Vranjanina.

Dani Andrije Alešija u Zagrebu nastavljaju se u ponedjeljak 14. travnja u Društvu arhitekata Zagreba otvorenjem digitalne izložbe fotografija Luke Mjede. Nakon otvorenja, prof. dr. sc. Predrag Marković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu održat će predavanje o trogirskom opusu Andrije Alešija. Predavanje na temu kulture Albanije i Europe održat će i Alda Bardhyli, ravnateljica Nacionalnog centra za knjigu i čitanje u Tirani. Program će u ponedjeljak završiti okruglim stolom s voditeljima Rilindom Čočajem i Ardijanom Karlom Gashijem gdje će se raspravljati o Alešijevom značaju danas.

Razgovarali smo s voditeljima i organizatorima programa manifestacije:

Mladi arhitekt dr. sc. Rilind Čočaj otkriva što ga inspirira u njegovoj profesiji

Mladi arhitekt Ardijan Karlo Gashi otkriva što ga inspirira u njegovoj profesiji