Zavod za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Razred za medicinske znanosti HAZU organizirali su u četvrtak 9. siječnja 2025. znanstveni kolokvij povodom 65 godina Zavoda kojim je ujedno zaključeno i obilježavanje stote godišnjice rođenja utemeljitelja zavoda i povjesničara medicine svjetskog glasa Mirka Dražena Grmeka.

Kolokvij je otvorio glavni tajnik HAZU akademik Dario  Vretenar koji je podsjetio da je Zavod za povijest i filozofiju znanosti jedan od 27 Akademijinih znanstvenoistraživačkih jedinica koje djeluju u Zagrebu i drugim gradovima Hrvatske  uz još sedam muzejsko-galerijskih jedinica. Istaknuo je da je osnutak Zavoda vezan uz dvije velike osobe iz Akademijine povijesti, Andriju Štampara i njegovog bliskog suradnika Mirka Dražena Grmeka. Štampar je kao predsjednik Akademije od 1947. do 1958. osnovao 1952. Institut za medicinska istraživanja unutar kojeg je Grmek osnovao Odjel za povijest medicine i 1953. postao njegov ravnatelj. Odjel je 1960. ujedinjen s  Muzejem za povijest zdravstva Zbora liječnika Hrvatske, Zavodom za povijest medicine Medicinskog fakulteta, Institutom za povijest farmacije s muzejskom zbirkom i Spomen-zbirkom „Ruđer Bošković“ na Lokrumu u Institut za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti čiji je slijednik današnji Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU. On se danas sastoji od tri jedinice: Odsjeka za povijest medicinskih znanosti, Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti i Odsjeka za filozofiju znanosti. Kao jedinstvena takva ustanova na području Hrvatske Zavod se bavi čuvanjem i istraživanjima znanstvenog naslijeđa, a posebno propitivanjem mogućnosti i granica znanstvene spoznaje. Zavod okuplja povjesničare znanosti iz područja matematike, fizike, biologije, kemije, farmacije, medicine i filozofije. „Razvoj društva i znanosti otvara brojna pitanja te podrazumijeva razumijevanje razvoja i filozofije znanosti kao temelja u sagledavanju mogućih posljedica i odgovornosti u razvoju znanosti u budućnosti. U tom smislu istraživanja kojima se djelatnici ovoga Zavoda bave uključuju se u praćenje razvojnih procesa znanosti u nacionalnim i međunarodnim okvirima“, kazao je akademik Vretenar koji je podsjetio da je Grmek u Akademiji i njenom tadašnjem Institutu djelovao do 1963. otkada je djelovao u Parizu. Ondje je u listopadu 2024. na sveučilištu Sorboni održan međunarodni simpozij posvećen jubileju stote godišnjice Grmekova rođenja kojem je Zavod za povijest i filozofiju znanosti bio suorganizator. Mirko Dražen Grmek rodio se 9. siječnja 1924. u Krapini, 1951. u Zagrebu je diplomirao medicinu. Od 1963. do 1973. djelovao je u Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja, a zatim je do 1989. bio voditelj studija za povijest znanosti i sveučilišni profesor na Sorboni. Istraživao je povijest hrvatske medicine i doprinos hrvatskih liječnika svjetskoj medicini, kao i utjecaj bolesti na razvoj civilizacije. Dopisni član HAZU bio je od 1966. Umro je u Parizu 6. ožujka 2000. Akademik Vretenar je podsjetio i na Grmekove zasluge za širenje istine o stanju u Hrvatskoj u vrijeme srpske agresije te za međunarodno priznanje Hrvatske, ali i za promociju hrvatske kulture.

Pozdravne riječi održali su akademkinja Vida Demarin, tajnica Razreda za medicinske znanosti HAZU i prof. dr. sc. Željko Krznarić predsjednik Hrvatskoga liječničkog zbora. Uvodno izlaganje na kolokviju održao je voditelj Zavoda za povijest i filozofiju znanosti akademik Vjekoslav Jerolimov i dao pregled njegova djelovanja u proteklih 65 godina. Upraviteljica Zavoda Stella Fatović-Ferenčić i akademik Marko Pećina održali su izlaganje o pokretanju izdavačkog niza Rasprave i građa za povijest znanosti koji izlazi od 1963. Rad Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti prikazala je Marijana Borić, Bojan Marotti govorio je o 60. obljetnici Instituta za filozofiju znanosti i mir, a Silvija Brkić Midžić o Hrvatskom muzeju medicine i farmacije HAZU kao značajnom baštinskom projektu Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU.

Drugi dio kolokvija bio je posvećen Mirku Draženu Grmeku o čijem životu i intelektualnom naslijeđu je govorila Stella Fatović-Ferenčić, dok je Martin Kuhar održao izlaganje na temu Grmekov metodološki pristup povijesti znanosti. Znanstveni doprinos Mirka Dražena Grmeka istraživanju povijesti medicine hrvatskog srednjovjekovlja prikazali su Željko Dugac i Branka Grbavac, Josip Balabanić govorio je o povijesti znanosti i povijesti medicine kao „trećoj kulturi“’, a Tamara Runjak govorila je o Spomeničkoj knjižnici Mirka Dražena Grmeka „Povijest znanosti slavenskih naroda“ koja se kao njegova ostavština čuva u Knjižnici HAZU. Dio knjiga iz Spomeničke knjižnice bio je prikazan na prigodnoj izložbi.