Pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u organizaciji Akademijinog Razreda za prirodne znanosti, Antropološkog centra i Znanstvenog vijeća za antropologijska istraživanja te Hrvatskog antropološkog društva, u utorak 24. listopada 2023. u Knjižnici HAZU održana je 47. Zagrebačka škola biološke antropologije „Dr. Hubert Maver“, s temom Paleogenomska rekonstrukcija hrvatske povijesti i zdravlja. Na ovom međunarodnom znanstvenom skupu sudjelovao je i dobitnik Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju Svante Pääbo, dopisni član HAZU, direktor Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck u Leipzigu. On je uoči skupa s predsjednikom HAZU akademikom Velimirom Neidhardtom potpisao Memorandum o zajedničkoj znanstvenoj suradnji između Max Planck Instituta u Leipzigu i Hrvatske akademije koja će se ostvariti na kolektivnom znanstvenom projektu Recovery and analysis of DNA sequences from hominin fossils and archaeological samples from Croatia.

Zagrebačka škola biološke antropologije prvi je put održana 1975. na inicijativu profesora Huberta Mavera. Sudionici ovogodišnjeg skupa su uz Svantea Pääbu Mateja Hajdinjak, Zuzana Hofmanová, Joscha Gretzinger i Kirsten Bos s Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck te Ivor Karavanić sa Sveučilišta u Zagrebu.

Skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je podsjetio na posjet Maxa Plancka Zagrebu 1942. kada je u svom predavanju upozorio na opasnost od zloporabe atomske energije. Također je istaknuo da HAZU danas ima četiri dopisna člana koji su dobitnici Nobelove nagrade, a uz Svantea Pääbu  to su kemičari Jean-Marie Lehn i Robert Huber te fizičar Carlo Rubbia. Ukupno je u Akademijinom članstvu bilo 18 nobelovaca bilo, a od pokojnih to su bili počasni članovi Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog i Linus Pauling, te dopisni članovi Ivo Andrić, Czeslaw Milosz, Werner Heisenberg, Aage Bohr, Robert Burns Woodward, Jean Dausset, Ian Tinbergen, Herbert Simon, Manfred Eigen, John Charles Polany i Ben Mottelson.

Na početku skupa počasni predsjednik organizacijskoga odbora akademik Pavao Rudan, jedan od osnivača Zagrebačke škole biološke antropologije, i osnivač časopisa Collegium Anthropologicum, uručio je godišnje nagrade Hrvatskog antropološkog društva, priznanja “Dragutin Gorjanović Kramberger” za iznimna znanstvena ostvarenja i doprinos antropološkoj znanosti u Hrvatskoj. Priznanja su dobili upravitelj Antropološkoga centra HAZU i predsjednika organizacijskog odbora skupa akademik Mario Šlaus koji je osnovao prvi biološkoantropološki laboratorij u HAZU te je stvorio osteološku kolekciju s više od 10 tisuća kostura iz više od 123 lokacija u Hrvatskoj, što njegov rad čini krucijalnim za razvoj biološke antropologije u Hrvatskoj, kao i Svante Pääbo koji je uspješno razvio novu molekularnogenetičku tehniku posebno namijenjenu mapiranju kompletnoga neandertalskoga genoma. “Ovo monumentalno dostignuće nastavio je primjenjivati prilikom istraživanja i identifikacije donedavno neistraženih hominina Denisovanaca otkrivenih u špilji Denisova u Sibiru”, pojasnio je akademik Rudan.