Znanstveni skup “Fran Kurelac i njegovo djelo. Uz 150. obljetnicu smrti”
U petak 18. listopada 2024. u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održan je Znanstveni skup Fran Kurelac i njegovo djelo. Uz 150. obljetnicu smrti. Organizatori skupa bili su Razred za društvene znanosti HAZU, Razred za filološke znanosti HAZU, Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli i Zavod za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu, Odsjek za povijesne znanosti. Skup je održan pod pokroviteljstvom Razreda za društvene znanosti HAZU i Razreda za filološke znanosti HAZU, a otvorio ga je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je istaknuo da je Kurelac bio zaslužni hrvatski filolog i jedan od prvih članova Akademije. „Taj jezikoslovac, utemeljitelj i predvodnik riječke filološke škole, skupljač narodnog blaga, prevoditelj, putopisac, govornik i pjesnik, svojim je djelovanjem mnogo pridonio i narodnomu preporodu u Hrvatskom primorju i Istri, ponajprije Rijeci, gdje je od 1849. radio u riječkoj gimnaziji kao nastavnik hrvatskog jezika, a iz te iste gimnazije 1854. bio otpušten jer se borio protiv ukidanja hrvatskog jezika i pretvaranja riječke gimnazije u talijanskonjemačku. Akademija ga je cijenila kao svojega zaslužnoga člana, pa ga je i financijski podupirala u posljednjim godinama njegova života“, kazao je akademik Neidhardt.
Uvodni govor održao je i tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU akademik Ranko Matasović koji je istaknuo da je Kurelac bio najveći poliglot među hrvatskim filolozima do Tomislava Maretića. Osvrnuo se na njegove jezične koncepcije i objasnio da ih treba shvatiti u okolnostima vremena kad je Hrvatska bila dio velike i moćne Austro-Ugarske za koju se očekivalo da će se širiti prema Srbiji i Bugarskoj te da će za pod vodstvom Hrvata nastati zajednički književni jezik za sve južne Slavene, zbog čega se Kurelac zalagao za hrvatski jezik koji bi i njima bio prihvatljiv.
Voditeljica Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci akademkinja Silvana Vranić istaknula je Kurelčeve zasluge za standardizaciju hrvatskog jezika, posebno zalaganjem za izradu rječnika i jezičnih priručnika. Spomenula je da se Kurelčeva rukopisna ostavština velikim dijelom čuva u Arhivu HAZU i predstavlja vrijedan izvor za filološka, književnopovijesna, etnološka i druga istraživanja. Voditelj Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu akademik Željko Tomičić istaknuo je pak Kurelčevu svestranost i šarenilo tema kojima se bavio.
Na znanstvenom skupu o Franu Kurelcu sudjelovali su filolozi i povjesničari: Kolak Bošnjak (Hrvatski narodni preporod: utjecaji, ideje, otpori, postignuća), Željko Bartulović i Maja Polić (Državnopravna zbivanja u Hrvatskoj i Rijeci u Kurelčevo doba), Ivica Mihaljević (Život i djelovanje Frana Kurelca u kontekstu podrijetla i zavičajnog okruženja), Ivan Brlić (Jezikoslovac Fran Kurelac – lička prepoznajnica nekad i danas), Nikola Benčić (Fran Kurelac među gradišćanskim Hrvatima), Diana Stolac (Revalorizacija jezične koncepcije Frana Kurelca), Ivo Pranjković (Brojanica ili glagolska zrnca Frana Kurelca), Irvin Lukežić (Kurelčeva pisma Ivanu Vončini), Mateja Fumić Bistre (Ivan Dežman i Fran Kurelac), Lada Badurina (Bolje rat nego mir – ako treba: Fran Kurelac kao polemičar), Gordana Laco (Fran Kurelac – vrstan stilist), Jasna Vince (Emotivni izričaj Frana Kurelca), Amir Kapetanović (Vrijednosne prosudbe Frana Kurelca kao sastojak njegove filološke argumentacije i stila), Ivan Lupić (Kurelac kao priređivač starije hrvatske književnosti), Sanja Zubčić (Fran Kurelac i glagoljaška baština), Silvana Vranić (O Šimi Budiniću i njegovu djelu iz pera Frana Kurelca), Anja Nikolić-Hoyt (U potrazi za izgubljenim riječima) i Joža Horvat (Imena koza u djelu Imena vlastita i splošna domaćih životin u Hrvatov a ponekle i Srbalj s primětbami).
