Hrvatski muzej arhitekture HAZU organizirao je predstavljanje monografije Arhitekt Josip Slade Šilović: Graditeljska djela u Knjaževini Crnoj Gori 1877-1900., autora Slobodana Mitrovića, održano u utorak 26. ožujka 2024. u Knjižnici HAZU. Izdavači monografije su Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore i Skaner studio.

Josip Slade Šilović (1828.-1911.) bio je jedan od stranih stručnjaka koji su bili ključni u razvoju Crne Gore, tada plemenske i ratom iscrpljene zemlje nakon priznavanja njezine nezavisnosti 1878. i prestanka ratnih sukoba kada se pokreću sva područja života “male Knjaževine u brdima”. Ostavio je veliki trag u izgradnji prometnica, infrastrukturnih kopnenih i morskih utvrda, arhitektonskih zdanja, palača, crkava, kazališta i urbanog planiranja.

Unatoč velikom značaju Josip Slade Šilović nije bio predmet stručno-znanstvenog izučavanja, ni u Crnoj Gori ni u Hrvatskoj, pa je ovo prvi, na višegodišnjem istraživanju utemeljen, iscrpni uvid u njegov život, od studentskih dana do zrelih godina. Osim toga u trinaest poglavlja knjige opisuje se postojeće stanje ruralne Crne Gore, a u deset poglavlja graditeljska djelatnost, odnosno ono što je projektirao ili realizirao za samo deset godina svojeg boravka u Crnoj Gori.

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt rekao je kako je kroz ovu monografiju prezentiran dio opusa Josipa Slade Šilovića iz Trogira, školovanog u Padovi, odnosno djela realizirana na području Kneževine Crne Gore. “Radi se o Hrvatu koji nosi važnu ulogu u povijesti graditeljstva Crne Gore na prijelazu 19. u 20. stoljeće, a o kojem se do ove monografije nije pisalo, uz iznimku biografije Cvite Fiskovića, dodao je.

Akademik Andrija Mutnjaković ocijenio je kako je velik doprinos crnogorskoj arhitekturi da se takva monografija pojavila i da će ubuduće biti inspirativna. “Ona ima i drugu poruku, za mene je to knjiga o zaboravljenim vezama koje su tada postojale između Trogira i crnogorskih gradova Crne Gore”, dodao je.

Radovan Slade Šilović podsjetio je na živopisan životni put svog prastrica, svestrane, visoko učene i društveno angažirane ličnosti, ustvrdivši kako je njegovo rodoljublje bilo neupitno i otvoreno se manifestiralo putem narodnjaštva. U politiku se uključivao, ali sa znanjem i vizijom, u trenutku kada je osjetio da može pomoći svom narodu, a ostvario je mnogo povezavši struku i težnju da doprinese svom zavičaju, rekao je Slade Šilović. Najavio je da je u pripremi monografija o djelima Josipa Slade Šilovića u Dalmaciji.

Autor knjige Slobodan Mitrović je pojasnio da je Crna Gora u trenutku priznavanja njene nezavisnosti 1878. bila čista netaknuta priroda, bez kilometra ceste i bez naselja, osim Cetinja koje je imalo neku urbanu formu, dok će do 1914. uz brojne nove gradove Crna Gora imati 640 kilometara cesta. “Bio je problem mentalne transformacije: vjekovima se borilo za slobodu, a sad se trebalo transformirati i izgraditi državu. U Crnu Goru stoga dolaze brojni stručnjaci, najviše iz Italije, Hrvatske i Češke”, kazao je Mitrović, istaknuvši da su Hrvati Slade Šilović i Baltazar Bogišić, autor crnogorskog zakonodavstva, doslovno ugrađeni u fundamente države Crne Gore. “Slade Šilović je bio glavni državni arhitekt, radio je svoje projekte i odobravao tuđe, pa je uz vlastiti urbanistički plan Nikšića, planirao i Podgoricu s ruskim arhitektom Varmanom”, rekao je Mitrović. Spomenuo je da ime Josipa Slade Šilovića nose ulice u Podgorici, Nikšiću i Baru te da je poznat u narodu, ali da je u stručnim krugovima dugo bio zanemarivan jer se prešućivalo i crnogorskog kneza i kasnijeg kralja Nikolu koji je bio naručitelj Šilovićevih djela.